Vlada RH predstavila mjere antiinflacijske politike

Izdvojeno :

Objavljeno: 28.05.2026 u Objavljeno: 10:46

Plenković: Želimo zaštititi standard građana, zaustaviti prelijevanje energetske krize na cijene i raspodijeliti teret pravednije

Sadržaj novoga paketa antiinflacijskih mjera uključuje energetske mjere, odnosno nastavak postojećih paketa mjera pomoći građanima i gospodarstvu, zatim proračunsku disciplinu, administrativne mjere i izmjene u poreznom sustavu.

Uvodeći u današnju sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je da je njezina glavna tema paket mjera antiinflacijske politike istaknuvši da je cilj mjera očuvati životni standard građana i stabilnost gospodarstva u okolnostima pojačanih inflatornih pritisaka.

Podsjetio je da su svi dosadašnji paketi mjera koje je Vlada usvajala pomogli u očuvanju socijalne kohezije u ranijim krizama.

Mjere koje ćemo danas usvojiti odnose se na proračunsku disciplinu, odnosno usporavanje rasta državne potrošnje i zadržavanje proračunskih prava do prvog kvartala 2027. godine, kazao je premijer Plenković.

Zatim, uvodi se moratorij na sve administrativne cijene koje određuju tijela državne uprave i poduzeća u većinskom državnom vlasništvu u ovoj godini.

Mjere u poreznom sustavu odnose se na uvođenje poreza na prekomjerne profitne marže u bruto dobiti, izmjene u paušalnom oporezivanju obrtnika, izmjene paušalnog oporezivanja u turizmu te ukidanje poreza na dohodak na mirovine.

Iznadprosječan rast gospodarske aktivnosti čini ekonomiju osjetljivijom na cjenovne šokove

U nastavku sjednice nove mjere predstavio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić istaknuvši da je njihov cilj adresiranje inflatornih pritisaka.

Naglasio je da je Hrvatska u proteklim godinama doživjela iznadprosječan rast gospodarske aktivnosti koji sam po sebi proizvodi zagrijanost ekonomije i čini je nešto osjetljivijom na cjenovne šokove.

U tom je kontekstu naveo da će prema projekcijama za ovu i iduću godinu hrvatsko gospodarstvo rasti značajno više od prosjeka europodručja. To znači da se okolnosti visoke agregatne potražnje neće značajnije promijeniti što samo po sebi nosi mogućnosti daljnjih većih stopa inflacije.

U kontekstu snažne gospodarske aktivnosti, dodao je, proteklo razdoblje donijelo je rast prosječnih plaća od 108 posto u proteklih deset godina, odnosno realna prosječna plaća porasla je za 49 posto. Došlo je i do udvostručenja medijalnih plaća i mirovina, kazao je.

Unatoč nešto višim stopama inflacije, Hrvatska je u proteklih deset godina postigla vrlo dobar makroekonomski rezultat u rastu svih mogućih pokazatelja.

Mjerama spriječiti daljnje prelijevanje energetskog šoka i pregrijanost ekonomije

Trenutno se nalazimo u fazi vrlo visokih geopolitičkih napetosti i suočeni smo šokom u području cijene energenata, koji pogađa gotovo sva gospodarstva u svijetu, istaknuo je ministar.

To, u kombinaciji sa snažnim rastom domaće potražnje uslijed vrlo visoke razine gospodarske aktivnosti, povećava osjetljivost Hrvatske na prelijevanje energetskih šokova i na pregrijavanje ekonomije, ustvrdio je.

"Ono što želimo jest setom mjera spriječiti daljnje prelijevanje energetskog šoka i pregrijanost ekonomije, koja kao takva čini ovu inflaciju u ovom trenutku na višim razinama od željenih. Naše mjere, pored postojećih energetskih mjera, uključuju nekoliko segmenata. Tu prije svega želim uputiti na moment proračunske discipline, odnosno usporavanje rasta državne potrošnje te zadržavanje proračunskih prava do prvog kvartala 2027. godine, na moratorij na administrativne cijene određivane od strane države i paradržavnih tijela te konačno na neke izmjene u poreznom sustavu koje će adresirati određene segmente agregatne potražnje koje postoje", kazao je Ćorić.

U proračunu ušteđeno 1,3 milijardi eura, odnosno 1,4 posto BDP-a

Istaknuo je da je Vlada u proteklom razdoblju učinila interne preraspodjele, odnosno dodatno racionalizirala niz stavki u proračunu i na taj način, uz preusmjeravanje financiranja na europske izvore, ušteđeno je oko 1,4 posto BDP-a, odnosno 1,3 milijarde eura.

"U ovom setu mjera polazimo od sebe. Naša proračunska disciplina poziva isto tako i na solidarnost svih ostalih sektora, i u tom kontekstu želimo uputiti poruku našim socijalnim partnerima da će sva kolektivna prava tijekom 2026. godine koja su dogovorena - dakle porast plaća od 1 + 1 + 1 posto - biti ispoštovana. Međutim, želimo prije svega da se i oni, u kontekstu kolektivnog pregovaranja koje slijedi u drugoj polovini ove godine, a uvažavajući okolnosti u kojima se nalazimo, solidariziraju i da im jasno uputimo poruku da je vrijeme koje dolazi doista vrijeme u kojem svi zajedno trebamo raditi na borbi protiv inflacije", naglasio je ministar Ćorić.

Moratorij na administrativne cijene države

Vlada će kao doprinos borbi protiv inflacije zamrznuti administrativne odnosno regulirane cijene, odnosno cijene koje država ili javna tijela u potpunosti ili djelomično određuju. Dakle, uvodi se privremeni moratorij na administrativne cijene, a država će preuzeti dio tereta financiranja javnih usluga.

Riječ je o subvencioniranju cijena plina, struje i goriva, ograničavanju cijena 100 kategorija proizvoda, isto tako mjeri transparentnosti cijena koja uključuje sidrenje cijena 9.000 proizvoda na razini 2. svibnja 2025. godine i objavi njihovih cjenika, te mjeri sniženih stopa poreza na dodanu vrijednost koja se već nekoliko godina odnosi na niz proizvoda i usluga.

Porez na prekomjerne bruto marže 50 posto, izuzeti veliki izvoznici

Govoreći o uvođenju poreza na prekomjerne profitne marže bruto dobiti, kazao je da će obuhvatiti velike i srednje pravne osobe u Hrvatskoj.

Ovaj tretman bit će takav da će se bruto dobit kompanije u 2026. godini uspoređivati s prosjekom postignutim u trima prethodnim godinama - 2023., 2024. i 2025. Dopušteno odstupanje od tog prosjeka bit će 15 posto i to uslijed rasta produktivnosti same pravne osobe, pojasnio je Ćorić.

Međutim, prekomjerna profitna marža, ukoliko je do nje došlo, bit će u idućem razdoblju oporezivana poreznom stopom od 50 posto. Taj porezni tretman neće se odnositi na porezne obveznike koji više od 50 posto svojih prihoda ne ostvaruju na području Republike Hrvatske, što je jasna poruka da štitimo naše izvoznike, dodao je.

Izmjena koeficijenata za izračun doprinosa paušalnih obrta

Izmjene poreza planiraju se i na paušalno oporezivanje obrtnika.

Ministar Ćorić naveo da je u tom sektoru 2017. u Hrvatskoj bilo oko 27,5 tisuća paušalnih obrta, a krajem 2025. godine taj broj je uvećan gotovo četiri puta - na 101 tisuću. Iz toga je razvidno da se u okviru paušalne djelatnosti u proteklih nekoliko godina generirao određen broj onih koji su nesamostalni rad zamijenili paušalnom djelatnošću.

"Imamo moment tzv. prikrivenog nesamostalnog rada. To nas vodi ka izmjenama u kontekstu poreznog tretmana paušalnih obrta na način da gornje prihodovne segmente nešto drugačije tretiramo kroz umanjenje priznatih izdataka, odnosno izmjenu koeficijenata na osnovicu za izračun doprinosa.

Logika je jasna - Hrvatskoj i dalje trebaju paušalni obrti i ovaj vid funkcioniranja poduzetnika, međutim ono što ne želimo jest umjetno prelijevanje iz nesamostalnog rada u paušalne obrte", naveo je Ćorić.

Istaknuo je da će i nakon tih poreznih izmjena Hrvatska i dalje imati značajno niži porezni tretman paušalnih obrta od nesamostalnog rada, što samo po sebi i dalje naglašava poticajno okruženje za takav tip aktivnosti.

Povećanje iznosa paušala kod kratkoročnog najma

Najavio je i izmjene u paušalnom oporezivanju u turizmu.

„Držimo da je u ovom trenutku opravdano povećanje iznosa paušala u turističkoj djelatnosti u kontekstu kratkoročnog najma. Tu prije svega govorimo o prvoj, odnosno drugoj skupini paušalista prema Indeksu turističke razvijenosti - minimalne razine oporezivanja, odnosno paušal u drugoj skupini povećat će se sa 70 na 100 eura, a u prvoj skupini sa 100 na 150 eura“, najavio je ministar.

Unatoč ovim izmjenama, naglasio je, kratkoročni najam u turizmu i dalje će ostati oporezivan nešto niže od dugoročnog najma u Hrvatskoj, no dovest će do približavanja ovih poreznih stopa.

Ukidanje oporezivanja mirovina

Uz to, od 1. siječnja iduće godine ukinut će se porez na dohodak na mirovine.

Tom mjerom Vlada želi zaštititi životni standarda najranjivije skupine, odnosno umirovljenika, adresirajući povećane inflatorne pritiske kroz rast dohodaka umirovljenika na koje se do sada oporezivanje odnosilo, njih 550 tisuća.

"Ideja je vrlo jasna, na taj način zapravo omogućavamo da dosadašnje mirovine umirovljenika rastu ovisno o tome kako su kroz jedinice lokalne samouprave bile tretirane kroz porez na dohodak. Primjerice, mirovina koja je do sada u bruto iznosu bila 1.000 eura, prema ovom prijedlogu, u neto iznosu koji je iznosio 954 eura — taj neto iznos bit će povećan za 46 eura", pojasnio je ministar Ćorić.

Ranije donesene mjere ostaju na snazi

Mjere koje su ranije donesene i dalje ostaju na snazi, naglasio je ministar, a riječ je o subvencioniranju cijena plina, struje i goriva, ograničavanju cijena 100 kategorija proizvoda, mjeri transparentnosti cijena koja uključuje sidrenje cijena 9.000 proizvoda na razini 2. svibnja 2025. godine i objavi njihovih cjenika te mjeri sniženih stopa poreza na dodanu vrijednost koja se već nekoliko godina odnosi na niz proizvoda i usluga.

Inflacija koja je već neko vrijeme na nešto povišenim razinama kao jedini makroekonomski indikator na neki način ruši sliku sjajnih ostalih ekonomskih rezultata u Republici Hrvatskoj. Na ovaj način trebala bi biti adresirana optimalno i u idućih godinu dana vratiti se na one razine koje smo poznavali prije ovih kriza, odnosno prije 2021. godine, zaključio je Ćorić.