Više krugova, više radnih mjesta

Izdvojeno :

Objavljeno: 15.06.2020 u Objavljeno: 07:14

Otvaranje radnih mjesta poradi kružnog toka

Može li, i kako, jedan prometni investicijski projekt, konkretno, projekt kružnog toka „Kopar“ u Umagu utjecati na gospodarski rast i otvaranje novih radnih mjesta, pitanje je koje kruži oko kružnih tokova izgrađenih na potezu od Avenije grada Vukovara do rotonde „Kopar“, koja je početkom svibnja tek djelomično puštena u promet. Na stranicama Grada Umaga obrazlažući vrstu provedenih radova i tijek rekonstrukcije spomenutih infrastrukturno prometnih zahvata piše kako će se sada tim projektom utjecati na gospodarski rast i otvaranje novih radnih mjesta, ali ne piše kojih?!

Nekad su ceste vodile do tvornica

U trećem razredu osnovne škole, iz predmeta Prirode i društva, pitala nas je naša učiteljica Fumica: “Što se prvo gradi djeco, ceste ili tvornice?“ Učenici su bili podijeljena mišljenja. „Ceste“ rekla nam je učiteljica i zatim dodala: „Da bi vodile do tvornica“. Rasli smo u vrijeme kada je industrijski razvoj cvjetao, otvarale su se tvornice i davale na samoupravljanje radnicima, cijenio se radnički progres. Sukljao je dim iz visokih tvorničkih dimnjaka, a u Umagu se na nekoliko lokacija u tvornicama proizvodilo, a ne kao danas, kada se većinom otvaraju apartmanska naselja i turističke zone da bi zimi zjapile avetinjski prazne, pa nam grad postaje glasnik umiranja biznisa i zdravog poduzetničkog duha. Punjača proračuna je sve manje, a zaposlenih u javnom sektoru sve više. I kamo sada vode ove rekonstruirane prometnice? Kome će otvoriti nova radna mjesta, ako ne vode do tvornica, poduzetničkih zona, poduzetničkih inkubatora. Posrećilo se samo i opet neproizvodnoj djelatnosti, stranim lancima marketa u Zoni Marketi kojima su Grad i Država sagradili pristupne krakove, a građanima u 2018. godini obećali iz Grada otvaranje 300 novih radnih mjesta?! Naravno, opet nisu rekli kojih?!

Zavrtimo se na kružnim tokovima kronološki

Počnemo li kružiti kroz povijest kružnih tokova na tom umaškom potezu Avenije Grada Vukovara do rotonde „Kopar“, a ima ih četiri, možda zatvorimo jedan savršeni krug aktera kojima je zaista omogućen gospodarski rast i otvaranje novih radnih mjesta. A o dobiti da i ne govorimo!
Počelo je u 2012. (nakon poplave) s prvim montažnim kružnim tokom i novim asfaltiranjem dijela te prometnice. Zahvat je realiziran i pušten u promet na tzv. umaškoj zaobilaznici - raskrižju Kolodvorske i Školske ulice sa skretanjem za naselje Špinel koncem studenog 2012. godine. Investicija je bila teška 1 milijun kuna proračunskih sredstava.
Zatim se opet 2013. krenulo u nove građevinske radove na tom potezu i pušten je 18. srpnja 2013. u promet novi rotor na križanju ulica Joakima Rakovca i Kolodvorske, odnosno bivšem četverokrakom raskrižju na prometnom pravcu Umag - Novigrad i Umag - Buje, gdje su prije bili semafori, investicija teška 10 milijuna kuna državnih novaca.
I kad su malo umaški vozači predahnuli od tih silnih raskopavanja na tom potezu, opet se krenulo u građevinske radove, na izgradnji novog kružnog toka „Kopar“ te je pušten u promet 5. prosinca 2013., a u njega je uloženo 1,5 milijuna kuna proračunskih sredstava.
Uslijedila je ponovna rekonstrukcija i dogradnja Kolodvorske ulica u 2016., pa opet blokada prometa, da bi svečano rekonstruirana Kolodvorska bila puštena u promet 1. lipnja 2016. i neslužbeno preimenovana u Kolodvorsku aveniju zbog svoje nove širine i pridodana dva prometna traka. Naravno, uklonjen je stari, montažni kružni tok u kojega je bilo upucano milijun kuna ranije.
U 2017., nakon javno priznate političke ljubavi između gradonačelnika Vilija Bassnesea (SDP) i dr. Jurice Šiljega (HDZ) u Gradskom vijeću Grada Umaga, „crveno-plava“ bratovština tek je novoimenovanu Kolodvorsku aveniju preimenovala, sada službeno u Aveniju Grada Vukovara. I to smo opet proslavili svečano.
U prosincu te iste godine svečano se otvara i novo kružno raskrižje na ulazu u trgovačku zonu „Marketi“, dionici ceste D 300, Umag – Finida, kojim bi se trebala osigurati brža protočnost prometa, naročito u Zonu Marketi, s obzirom na očekivanu frekventnost u trgovačkom naselju.
U siječnju 2018. kreće opet malo raskopavanja na kružnom toku „Kopar“, sada već zastarjelom i nefunkcionalnom, te započinje rušenje objekta-gostionice „Lovac“/“Desetka“ zbog proširenja kolničkog dijela. S radovima se stajalo gotovo pune dvije godine, te su vozači Umaga mogli predahnuti i nesmetano voziti ulicama svoga grada, do prosinca 2019. kada je krenuo finalni zahvat na tom kružnom raskrižju i dijelu grada. (Barem se nadamo.) Srušen je onaj novi-stari kružni tok od 1,5 milijuna kuna te je započela izgradnja novijeg, većeg, uz sve ostale infrastrukturne i komunalne radove koji su, uglavnom, privedeni kraju 12. svibnja 2020. Jedan od razloga, izgradnje ovog pompoznog kružnog toka na tom dijelu naselja/ulica je navodno, u bržoj protočnosti, a drugi da bi nesmetano kamioni i ostala teretna vozila mogla lakše pristupiti Aveniji grada Vukovara i dalje. Što se prvoga tiče, glede protočnosti, čak i ne vještiji vozači uočavaju da se ništa bitnije nije ubrzalo u kruženju oko tog monumentalnog rotora, a kako stvari stoje nit će kamioni, ni ostala teretna vozila saobraćati dugo tom zaobilaznicom – Avenijom grada Vukovara jer bi uskoro država mogla spustiti nove stotine milijuna kuna u umaško zlatno tlo za izgradnju zaobilazne trase na sjeveru grada koja će se priključiti na istarski Y. Izrada studije zaštite okoliša je u tijeku.

Rekonstrukcije rekonstrukcija

Kružeći kroz protekle godine oko ovih kružnih tokova, rušenja starih, pa izgradnje novih, pa ponovnog rušenja novih i izgradnje još novijih, zatim rekonstrukcije rekonstrukcija ove prometnice od 2012. do 2020., stječe se dojam da je vladajućima bilo neizbježno ugurati što više rušenja i novih građevinskih radova, pa svečanih puštanja u promet kako bi „lakoumnima“ pokazali da u gradu vlada investicijska klima. Iritantno je što se neracionalno trošio novac proračunskih korisnika u nekim od slučajeva i dva put na istom rotoru! Zloslutni bi mogli sumnjati da je sve dobro smišljena strateška operacija u tri nastavka (faze) partnerskih igrača u biznisu jer na niskogradnji danas počiva veći dio hrvatskog (ne)transparentnog ulaganja i građevinskog poduzetništva. No, ako ova hipoteza ne drži vodu, onda ostaje zaključak da su naše čelne osobe Grada kratkovidne jer ne vide od stabla šumu, pa iznova ruše i grade nazivajući to faznom gradnjom, zanemarujući pri tome cjelinu projekta. Postoji li ona uopće kad u javnosti građanima Umaga nije nikad prezentirano cjelovito rješenje na toj cestovnoj dionici koje se trebalo otegnuti kao kobasica, doli prezentiraju radove parcijalno? I naposljetku je u taj umaški mega projekt utrošeno oko 60 miljuna kuna na duljini od nekih šestotinjak metara na kojoj su se radovi razvlačili godinama, fazno ili povremeno, kako god to investitori nazivali. Međutim, u susjednom Novigradu radovi na rekonstrukciji državne ceste D75 na 2,4 kilometra dugoj dionici od Celege do Stancije Roželo, na kojoj je u cijelosti obnovljen kolnik te proširen na oko sedam metara, a izgrađena su i tri kružna toka sa biciklističkom stazom i zelenim međupojasom trajali su bez prekida oko dvije godine, dok vrijednost investicije iznosi 21,3 milijuna kuna (s PDV-om).

Vuk sit, pastiri sretni, ovce na broju!

No kome ovakav umaški stil rada, možebitno, najviše odgovara dok se građane maltretira i dere ih se na gorivu jer godinama se truckaju po gradilištima ili duljim i „katastrofalnim“, alternativnim pravcima? U fazama, naravno. Reklo bi se da je posao najviše legao samim izvođačima radova i to uglavnom uvijek istoj ekipi iz tvrtke Ceste Pula d.o.o., Učka consalting i preferiranog podizvođača radova tvrtke Valis d.o.o. iz Umaga u vlasništvu sestre zamjenika gradonačelnika Grada Umaga, Maura Jurmana. Do 2013. je spomenuta tvrtka bila u njegovu vlasništvu, ali je zbog sukoba interesa utvrđenog od strane Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa morao podmiriti primjerenu kaznu te istupiti iz vlasničke strukture tvrtke ili napustiti dužnosnički položaj dogradonačelnika. Očito, prihvatio je ostati na gradskoj dužnosti, a firmu Vallis prenijeti formalno -pravno na sestru pa tako firma sasvim legalno posluje s glavnim izvođačima radova i to po mnogim umaškim infrastrukturnim gradilištima. Na koncu bismo ovu zgodu, kao kakav dugometražni film ceste, mogli zaokružiti prilagođenom, narodnom poslovicom: “Vuk sit, pastiri zadovoljni, a (umaške ) ovce na broju.“
I ne čudi onda što su iz Grada Umaga naveli da će umaške prometnice i ovaj kružni tok „Kopar“ te svi do sada izgrađeni, kao i oni koji to još nisu, doprinijeti otvaranju radnih mjesta i razvoju gospodarstva, ali reklo bi se ,klijentističkog, dok će umaške građene vrtjeti i oko budućih rotonda, u fazama.

Piše: Sanja Bosnić