Nakon brutalnog incidenta na plaži Kempinski, oglasili se vlasnici susjednih parcela
Umažani pod naletom građevinskih lobija
Objavljeno: 09.02.2026 u Objavljeno: 17:59
Otvaraju se neumorno nova gradilišta. Grad nestaje u sjeni nebodera.
Izgradnja četiriju prvih umaških nebodera -quarteta „4N„ sa 192 stambene jedinice, na omanjoj površini u ulici Joakaima Rakovca u blizini benzinske pumpe INA, izazvala je burne reakcije stanovnika Umaga. Kao da se tek sada bude iz letargije, nakon što nisu ranije reagirali na nekoliko izmjena urbanističkih planova Grada Umaga (višeg i nižeg reda) u kojima je provučena tj. dopuštena izgradanja takvih višekatnica, objekta do 30m visine (sa dosadašnjih 16 m).
.jpg%2C%204%20N.jpg?1770658204105)
Foto: Facebook
Naime, brojni investitori prepoznavši umašku nekretninsku oazu, kroz kontinuiranu rasprodaju gradskih nekretnina, a forsira ju gradonačelnik Umaga Vili Bassanese (SDP) pri čemu se mnogima podilazi, dosjetili su da mogu ostvariti veći profit od prodaje stanova ako se na manjoj čestici sagradi što veći broj apartamana (stanova?) poletom objekta uvis. I zato se u Umagu nastavlja stampedo s trgovanjem gradskim nekretninama i gradnjom nebodera.
I dok se Država/Županija zalaže za održivi razvoj, kontrolu apartmanizacije, umaška gradska vlast, ili čitaj gradonačelnik Bassanese, radi upravo suprotno, dovodeći strategiju održivog turizma tj. primjenu zakona o turizmu do apsurda. Pri čemu koristi lokalni aparat službenika (povećava broj zaposlenih!!!) za bavljenje nekretninskim biznisom-trgujući obiteljskim srebrom. Izlišno je pisati što znači povećanje broja stambenih jedinica (app) i stanovnika u ljetnim mjesecima za gradsku komunalnu infrastrukturu i kvalitetu života lokalnog stanovništva.
Pri svemu tome, u ovom najisplativijem hrvatskom biznisu ne treba izgubiti iz vida činjenicu da je velika većina tih nekretnina sidrište nečijeg prljavog novca. Kupuju i grade “kontroverzni poduzetnici” (neki i sa stranica crne kronike, koji su svoje zarade legalizirali kroz nekretninski biznis i danas slove kao respektabilni građevinski poduzetnici.) A baci li se pogled tko stoji iza tvrtki (povezanih subjekta) koje vedre i oblače po umaškom prostoru, stvari postaju jasnije.

Foto: Kako je počelo. Stigle tvrtke iz Zagreba.
Naravno, nisu sva nekretninska ulaganja i transakcije u Umagu pranje prljavog novca-„vešeraj“, ali u svim normalnim državama aktiviralo bi se službe koje se bave analizama o izvoru novaca pojedinaca i bore protiv pranja novca. Pa tako, dok državni aparat miruje (jer iza politike se uvijek krije siva eminencija –krupni kapital) gradi se po Umagu na sve strane svijeta i prema nebu, lete cijene kvadrata u astralne visine, a stoka sitnog zuba, ili se ne može dokopati svog krova nad glavom, ili čitav život mora biti u dužničkom ropstvu da si riješi egzistencijalno pitanje- stan s kreditom i nepovoljnim kamatama. Možda bolje nismo ni zavrijedili, jer ne reagiramo na malverzacije i kokošare koji puni kao brod trguju umaškim, i hrvatskim prostorom.
Galović prvi upozorio na štetne prostorne planove
Još od 2019. godine Goran Galović, nezavisni gradski vijećnik, Zeleni Umag, naglas upozorava Umažane da se mešetari i pogoduje budućim investitorima umaškim obiteljskim srebrom-nekretninama u prostornim planovima Umaga. Podsjetit ćemo samo koliko je rogoborio zbog prenamjene najljepše rekreacijske zone Zlatorog u građevinsku zonu. Prikupio je 1500 potpisa građana u peticiji Protiv urbanizacije Sv. Pelegrina (Zlatorog), ali gradonačelnik je ignorirao volju građana. Uskoro će se i tamo dogoditi gradanja stambeno-poslovnih objekata, a bit će zanimljivo vidjeti tko će kupiti gradske nekretnine.

Foto: Stop urbanizaciji Pelegrina!
Isto tako, Galović se protivio i na javnoj raspravi oko prezentacije UPU Komunela –centralni sadržaji 2019. (na ledini uz Srednju školu preko puta pizzerije Luna) gdje je na ovom području planirana, osim mješovite, i izgradnja prostora gradske uprave za potrebe 200 djelatnika, a istaknuto je da će Grad na pet parcela graditi POS stanove dozvoljene katnosti do deset etaža za cca 300 stanara. Pa bi ukupno u toj zoni moglo stanovati još 500 stanovnika više?!. Iza prostora Crvenog križa, predviđena su pak tri nebodera (parcele je Grad već prodao!) također katnosti 30metara. Galović je na javnoj raspravi istupio protiveći se izrađivaču tog plana iz Novog urbanizma d.o.o., Pula, g. Nenadu Novkoviću.
.png%2C%20neboderi%20komunela%2C%2024.png?1770658431898)
-Umag nije prenapučeni Zagreb i stoga nije potrebna takva gustoća naseljenosti na jednom mjestu te izrazio sumnju u javni interes.
- Iz plana se da iščitati da je interes usmjeren u porast etaža ovih građevina koje su duplo više od postojećih u Umagu i predviđenih u sadašnjem postojećem planu višeg reda, rekao je Galović što mu je Novković i potvrdio. Galović je stoga naglasio da sve izmjene planova plaćaju građani Umaga, a da je ova rađena, ne zbog usklađenja sa zakonom, već zbog pogodovanja budućim investitorima.

Paretić“: „Naš Umag nestaje u sjeni nebodera.“
U prilog tom favoriziranom nekretninskom biznisu Grada Umaga, Marino Paretić, predsjednik udruge Gente nostra podsjetio je da Umag kao tipični istarski gradić na Jadranu, nestaje u sjeni visokih nebodera, atipičnoj arhitekturi za male mediteranske gradove.
Kraj Interspara tek je dovršena zgrada sa 132 stana, kraj Tipografije kreću četiri nebodera –„4N“ sa 192 stana, kraj groblja s pogledom na vječnu budućnost, raste „drvena“ zgrada sa 95 stanova, Kauflanda 95, u Danteovoj je dovršeno 19, kod ex Mlinotesta stambeno-hotelskog kompleksa Green Tower Resorta, niknut će vrlo impresivan hotel sa 180 kreveta i zgrada tj. stambeni objekt s 35 stanova, kraj Doma umirovljenika 11. No, ono što je ostalo ispod otirača, gurnuto u drugi plan, je apartmansko naselje na području bivše Podravke i još jedan hotel u tvorničkom krugu.

I dok se stanovnici Umaga pitaju za koga se grade svi ovi objekti/neboderi/apartmani treba napomenuti da tu priči nije kraj. Već postoji i bombastično idejno rješenje (u skladu s UPU Umag –istok), na umaškoj zaobilaznici (podno Spara) izgradnja čitavog novog naselja, kopija naselja Perpignan u Francuskoj, i to za 1800 povremenih stanovnika!!!

U međuvremenu, ono što je najbitnije za razvoj neke sredine, istaknimo i to, da dok je ova politička garnitura na vlasti (2009.), nije bila otvorena, niti pokrenuta izgradnja ijednog objekta proizvodne djelatnosti, niti jedna hala, a kamoli tvornica. Nastavi li se trend pada stalnog broja stanovništva u Umagu, demografski deficit, Umag bi mogao nestati kao grad domicilnog-stalnog stanovništva, te postati glavni grad Hrvatske za povremene stanovnike. Mjesto duhova ili zombija, s više stambenih jedinica od samih lokalnih stanovnika. Mještani najbolje znaju kako strašno izgledaju sve te zgrade izvan sezone, ta prazna zdanja koja u noći djeluju ukleto kao da ih opsjedaju duhovi.
Pljuvanje sebi u usta
I završit ćemo s Bassaneseovom izjavom i besramnim lažima, koju je kao predsjednik socijaldemokratske partije Istre, nedavno izrekao na tiskovnoj konferenciji u Rovinju protiv kolokvijalno nazvanih Bačićevih zakona.
- Prostor je nešto što smo naslijedili, što trebamo čuvati. Nečija ambicija i pohlepa ne smije upravljati prostorom kojeg su ove generacije naslijedile i koji trebamo racionalno i pravedno koristiti za dobrobit nas i budućih generacija, istaknuo je Bassanese, višekratno upotrijebivši riječ "pohlepa" koja je, po njegovom mišljenju, osnovni razlog donošenja prijedloga Zakona o gradnji. Pohlepa ne bi smjela biti pokretač ni jednog, a kamoli ovog iznimno važnog Zakona o gradnji, zaključio je prvi čovjek istarskog SDP-a.“ (izvor Glas Istre)

Foto: Najljepša vrtićka livada, nekad

Foto: Livadu progutao beton, danas
Apsurdistan! Da se čovjek naglas upita:“ Ima li taj gradonačelnik minimum savjesti i odgovornosti prema svojim građanima, pa čak i srama, stati pred novinare i takvo što izjaviti nakon rasprodanih najatraktivnijih gradskih nekretnina čemu su se građani i gradski vijećnici iz oporbe godinama protivili, kao i bezočnom prisvajanju prava za „pohlepnim“ nastavkom prodaje umaške imovine. Samo ove je godine u planu planirana proračunska zarada cca 5,5 milijuna eura od prodaje obiteljskog srebra građana Umaga, čitaj „prisvojenih“ nekretnina Grada Umaga.
Piše: Sanja Bosnić