Novigrad:Finalno natjecanje u kategoriji 700 vina i promocija talijanskog vodiča Vinibuoni d'Italia
Umag ostao bez svih svojih šuma uz obalu
Uvjerite se Sami da je Umag ostao bez svih svojih šuma uz obalu - kada će dobiti svoju puntu Corrente?
Dvije činjenice o Umagu. Jeste li znali da je od ukupno 45 km obale Umaga po katastru samo negdje oko 0,7% vođeno pod šumskim površinama? I jeste li znali da ovaj grad ima najveći omjer u cijeloj Istri kada je u pitanju korištenje njegove obale u svrhu turističkih sadržaja?
A još uvijek ima ljudi koji vjeruju da su ekolozi škrti i pokušavaju blokirati razvoj grada zbog nekih "pretjeranih" ekoloških razloga. Ako je to istina, bilo bi sjajno znati koji je projekt ikada zaustavljen ili otkazan zbog prigovora ekologa ili nekih ekoloških razloga. Ako je to istina, kako onda da uz obalu gotovo da nema šuma?
Prava je istina da se ekolog više ne bori za šume, već za pojedinačna stabla, jer je to sve za što se još može boriti.
Jeste li primijetili da svaki put kad netko objavi članak ili prijedlog za zeleni ili održivi projekt u Umagu, odmah iskoče nekoliko komentara vrste: „Šta bi se trebali vratiti živjeti u spiljama? „Vama je više stalo do ptica nego do ljudi!“ „Mi smo za napredak!“ I tako dalje i tako dalje.
Kada to čitam pitam se što to ljudi doživljavaju kao napredak? U skladu s najnovijim inicijativama EU-a, napredak znači, ako ulažete u projekte koji su izgrađeni na održivim izvorima energije, zelenim tehnologijama i izvorima prihoda koji su općenito izgrađeni na europskoj strategiji digitalnog doba - tada ste - po definiciji - napredni.
Održivi razvoj jamči zaradu a ne propast kao što neki misle
Dakle, ako netko misli da je ovo samo ekstremna ljevičarska agenda vrlo je daleko od razumijevanja što ti pojmovi zapravo znače. Moramo shvatiti da je današnje razumijevanje održivih programa daleko od inicijativa zelenih stranaka koje su započele kao osnovni pokreti u 1970-ima i 1980-ima.
Danas nije pitanje imaju li smisla održiva rješenja za okoliš, već kada i u kojoj mjeri ćemo ih primijeniti. Nekada davno ljudi nisu ni slutili da će, ako posijeku svu obližnju šumu ili ubiju sve životinje u regiji, uskoro naići na vrlo ozbiljan problem.
Danas se većina hrane i drugih dobara osigurava od posrednika, tako da se ne moramo brinuti odakle te stvari zapravo dolaze, ali ipak moramo negdje zaraditi za život da bismo imali novca za kupnju te robe - i u ovom gradu i regiji to ostvarujemo kroz turizam.
Ali i dalje vrijede ista pravila kao i prije stotinu godina - ako uništimo izvor prihoda, uništavamo svoje postojanje. Našu obalu i more gledamo kao na neku datost i nikada ne razmišljamo o tome da je upravo taj resurs taj koji nam omogućava turizam.
Naša želja da sve više i više novca izvučemo iz turizma stavila je održivost izvan fokusa. Nastavljamo graditi i urbanizirati velika područja našeg Grada ne uzimajući u obzir da će doći dan kada će toga biti previše. Umag je jedini Grad u Istri koji je sva svoja obalna područja pretvorio u neku vrstu turističkog sadržaja, potpuno zaboravljajući da nam je upravo taj jedinstven krajolik donio turizam. Sljedeći put kad budete bili u bilo kojem gradu duž istarske obale, bilo to u Novigradu, Poreču, Rovinju, pa čak i u Puli, imajte na umu da svi ti gradovi još uvijek imaju šumska područja i netaknutu prirodu u i oko svojih gradova.
Sadašnjost u Umagu
Prema najnovijim idejama koje su iznijele vlasti, možda će jedno od posljednjih zelenih područja na obali Umaga također biti dio neke vrste rekreacijske zone - što drugim riječima znači da je i tu neka vrsta 'razvoja' na putu. U Savudriji je posljednje veliko područje oko Stanzije već dobilo zeleno svjetlo za projekt golf igrališta, tako da zapravo uskoro možemo govoriti o potpunoj urbanizaciji duž cijele jedne Gradske obale što nikada prije nije bilo viđeno u Istri. S još većim projektom urbanizacije - šetnicom - koja će uništiti sve preostale zelene džepove – ćemo finalizirati potpuno prisvajanje obale.
Dvije činjenice o Umagu. Jeste li znali da je od ukupno 45 km obale Umaga po katastru samo negdje oko 0,7% vođeno pod šumskim površinama? I jeste li znali da ovaj grad ima najveći omjer u cijeloj Istri kada je u pitanju korištenje njegove obale u svrhu turističkih sadržaja?
A još uvijek ima ljudi koji vjeruju da su ekolozi škrti i pokušavaju blokirati razvoj grada zbog nekih "pretjeranih" ekoloških razloga. Ako je to istina, bilo bi sjajno znati koji je projekt ikada zaustavljen ili otkazan zbog prigovora ekologa ili nekih ekoloških razloga. Ako je to istina, kako onda da uz obalu gotovo da nema šuma?
Prava je istina da se ekolog više ne bori za šume, već za pojedinačna stabla, jer je to sve za što se još može boriti.
Jeste li primijetili da svaki put kad netko objavi članak ili prijedlog za zeleni ili održivi projekt u Umagu, odmah iskoče nekoliko komentara vrste: „Šta bi se trebali vratiti živjeti u spiljama? „Vama je više stalo do ptica nego do ljudi!“ „Mi smo za napredak!“ I tako dalje i tako dalje.
Kada to čitam pitam se što to ljudi doživljavaju kao napredak? U skladu s najnovijim inicijativama EU-a, napredak znači, ako ulažete u projekte koji su izgrađeni na održivim izvorima energije, zelenim tehnologijama i izvorima prihoda koji su općenito izgrađeni na europskoj strategiji digitalnog doba - tada ste - po definiciji - napredni.
Održivi razvoj jamči zaradu a ne propast kao što neki misle
Dakle, ako netko misli da je ovo samo ekstremna ljevičarska agenda vrlo je daleko od razumijevanja što ti pojmovi zapravo znače. Moramo shvatiti da je današnje razumijevanje održivih programa daleko od inicijativa zelenih stranaka koje su započele kao osnovni pokreti u 1970-ima i 1980-ima.
Danas nije pitanje imaju li smisla održiva rješenja za okoliš, već kada i u kojoj mjeri ćemo ih primijeniti. Nekada davno ljudi nisu ni slutili da će, ako posijeku svu obližnju šumu ili ubiju sve životinje u regiji, uskoro naići na vrlo ozbiljan problem.
Danas se većina hrane i drugih dobara osigurava od posrednika, tako da se ne moramo brinuti odakle te stvari zapravo dolaze, ali ipak moramo negdje zaraditi za život da bismo imali novca za kupnju te robe - i u ovom gradu i regiji to ostvarujemo kroz turizam.
Ali i dalje vrijede ista pravila kao i prije stotinu godina - ako uništimo izvor prihoda, uništavamo svoje postojanje. Našu obalu i more gledamo kao na neku datost i nikada ne razmišljamo o tome da je upravo taj resurs taj koji nam omogućava turizam.
Naša želja da sve više i više novca izvučemo iz turizma stavila je održivost izvan fokusa. Nastavljamo graditi i urbanizirati velika područja našeg Grada ne uzimajući u obzir da će doći dan kada će toga biti previše. Umag je jedini Grad u Istri koji je sva svoja obalna područja pretvorio u neku vrstu turističkog sadržaja, potpuno zaboravljajući da nam je upravo taj jedinstven krajolik donio turizam. Sljedeći put kad budete bili u bilo kojem gradu duž istarske obale, bilo to u Novigradu, Poreču, Rovinju, pa čak i u Puli, imajte na umu da svi ti gradovi još uvijek imaju šumska područja i netaknutu prirodu u i oko svojih gradova.
Sadašnjost u Umagu
Prema najnovijim idejama koje su iznijele vlasti, možda će jedno od posljednjih zelenih područja na obali Umaga također biti dio neke vrste rekreacijske zone - što drugim riječima znači da je i tu neka vrsta 'razvoja' na putu. U Savudriji je posljednje veliko područje oko Stanzije već dobilo zeleno svjetlo za projekt golf igrališta, tako da zapravo uskoro možemo govoriti o potpunoj urbanizaciji duž cijele jedne Gradske obale što nikada prije nije bilo viđeno u Istri. S još većim projektom urbanizacije - šetnicom - koja će uništiti sve preostale zelene džepove – ćemo finalizirati potpuno prisvajanje obale.
Evo Google mape koja pokazuje koliko je malo šumskih površina ostalo u Umagu u usporedbi s drugim obalnim gradovima (na primjer Poreč):
UMAG
POREČ
Ako mislite da je napredak pretvoriti svaki centimetar obale u bilo što što ima veze s turizmom, onda razmislite još jednom. Kao analogija: Sječa svih stabala u jednoj šumi neće vam dugoročno donijeti ogrjev.
Morate znati da vaša percepcija i ono što volite i mislite da je najbolje nije percepcija posjetitelja koji dolazi u naš grad. Citat jedne turistice koja je boravila u Rovinju pogađa u crno: "Hrvati su zaista učinili dobro što su osigurali da se cijela ova javna površina očuva i zaštiti kako bi mogli doći ovdje i uživati u vašem okruženju."
Ovaj se citat, naravno, ne odnosi na Umag nego na Rovinj, jer uskoro gotovo svaki dio naše obale neće ni izdaleka nalikovati jadranskom krajoliku.
Svima bih preporučio da pogledaju ovaj video iz Rovinja koji poprilično sažima sve ono o čemu se govori u održivoj vrsti razmišljanja. Ponajviše su me iznenadile izjave gradonačelnika Rovinja – pogledajte:
Morate znati da vaša percepcija i ono što volite i mislite da je najbolje nije percepcija posjetitelja koji dolazi u naš grad. Citat jedne turistice koja je boravila u Rovinju pogađa u crno: "Hrvati su zaista učinili dobro što su osigurali da se cijela ova javna površina očuva i zaštiti kako bi mogli doći ovdje i uživati u vašem okruženju."
Ovaj se citat, naravno, ne odnosi na Umag nego na Rovinj, jer uskoro gotovo svaki dio naše obale neće ni izdaleka nalikovati jadranskom krajoliku.
Svima bih preporučio da pogledaju ovaj video iz Rovinja koji poprilično sažima sve ono o čemu se govori u održivoj vrsti razmišljanja. Ponajviše su me iznenadile izjave gradonačelnika Rovinja – pogledajte:
Moguća budućnost Umaga
Jamčim vam, ako bi Umag usvojio ovu filozofiju, sve priče o nekom zelenom ili ne zelenom projektu bile bi suvišne. To bi postavilo standard i minimum onoga što bi svi trebali smatrati zdravim okolišem i održivim razvojem u ovom gradu.
Da rezimiramo: 'Zeleno' u današnjem jeziku jednostavno znači održivo, a prema EU strategijama to znači i vrhunsko, jer svatko tko krene tim putem razmišljat izvan svojih malenih okvira, možda će napokon pronaći unosan izvor prihoda čak i izvan turizma.
54 hektara pored centra grada - kada će Umag dobiti svoju Puntu Corrente? Po mom mišljenju i ako uzmete u obzir stupanj urbanizacije u Umagu, trebalo bi nam najmanje tri Punte Corrente za oporavak od ove ekološke katastrofe.
Piše: Alen Vukelić
Jamčim vam, ako bi Umag usvojio ovu filozofiju, sve priče o nekom zelenom ili ne zelenom projektu bile bi suvišne. To bi postavilo standard i minimum onoga što bi svi trebali smatrati zdravim okolišem i održivim razvojem u ovom gradu.
Da rezimiramo: 'Zeleno' u današnjem jeziku jednostavno znači održivo, a prema EU strategijama to znači i vrhunsko, jer svatko tko krene tim putem razmišljat izvan svojih malenih okvira, možda će napokon pronaći unosan izvor prihoda čak i izvan turizma.
54 hektara pored centra grada - kada će Umag dobiti svoju Puntu Corrente? Po mom mišljenju i ako uzmete u obzir stupanj urbanizacije u Umagu, trebalo bi nam najmanje tri Punte Corrente za oporavak od ove ekološke katastrofe.
Piše: Alen Vukelić
.jpg?1729678745288)
.png, bujak.jpg)
.jpg)
