Umag. Momir Dragišić, poslovni savjetnik/startup mentor: „Naš ARGO projekt predviđa žurnu regeneraciju destinacije“

Objavljeno: 13.09.2020 u Objavljeno: 13:10

Ajmo jednom mi na nacionalnom nivou u nečemu biti prvi!

Korona kriza prouzročila je najviše štetnih posljedica gospodarskom oporavku Hrvatske i BDP-u te priljevu proračunskih sredstava, a zadala je i najveći udarac turističkoj privredi kakvu poznajemo. Time je potaknula mnoge turističke radnike, eksperte, tehnologe, konzultante… na promišljanje i planiranje novih pristupa i ponude u toj visoko profitabilnoj gospodarskoj grani, osobito u Hrvatskoj. Istodobno se sve više progovara o neperspektivnom turizmu kakvog smo do recentnih dana poznavali i ukazuje na problem overtourisma, oblika ponude koji je u lokalnim sredinama nadišao sebe, odnosno potrebe i zahtjeve budućih gostiju, što očito nalaže fleksibilnu promjenu u destinaciji.
Mlađi tim stručnjaka iz tvrtke Eupolis grupe d.o.o., Split je ova krizna razdoblja doživio kao izazov osmislivši razvojne vizije u raznim društvenim i gospodarskim sektorima, osobito turizmu, što nas je i potaklo na razgovor s Momirom Dragišićem iz Umaga, poslovnim savjetnikom/startup mentorom i partnerom u Eupolis grupi koja agilno promovira svoj najnoviji pilot projekt ARGO. Dragišić nam otkriva intrigantnu viziju tog ARGO inovativnog i društveno-odgovornog projekta usmjerenog ka preorijentiranju turističke ponude na odredištu.

Vas kao da ova koronakriza nije iznenadila?

-Da, mi smo se na ovu krizu na neki način pripremili, koliko god to čudno zvučalo. Radeći u području održivog razvoja ranije smo uvidjeli da je klimatska kriza (koju smo sada potpuno zaboravili) iznjedrila izazove koji nadilaze bilo čije pojedinačne sposobnosti da se ikakav suvisli pomak ostvari. Dugo i na raznim poljima u Eupolisu osmišljavamo modele i rješenja kako na kolaborativni-partnerski način pristupiti ovim kompleksnim izazovima današnjice. Zato smo na neki način bili odmah spremni, kada se pokazalo da će ova nova kriza izazvana Covidom-19 imati devastirajuće učinke po turizam. Zavrtjeli smo jedan poslovni projekt na kojem smo radili i pretvorili ga u civilnu inicijativu. Ukratko, rješavali smo problem overtourisma na pretjerano posjećenoj destinaciji Dubrovnika i uvidjeli da je u novim uvjetima prenapučenost postala problem turizma u cjelini. Razvijena tehnološka rješenja smo odlučili podijeliti u javnosti kako bi se promjene počele brže događati. Jer ono što nam svima nedostaje u ovoj izvanrednoj situaciji jest vrijeme.

Je li tzv. overtourism u Hrvatskoj dosegao u zadnje dvije rekordne turističke godine svoj vrhunac? Možda nas je ova koronakriza natjerala samo na dublju analizu i početak promišljanja sustavnog razvoja održivog i otpornog turizma, ne samo u vrijeme epidemija, već i nakon krize. Što se to evidentno počelo mijenjati u potrebama gostiju prilikom odabira destinacije?

Overtourism je globalna pojava koja je prije ove krize uvelike devastirala velik broj svjetskih metropola i svjetskih destinacija. To je ukratko, pretjeran broj turista na nekom području koji za posljedicu ima brojne negativne učinke, za komunalnu infrastrukturu, manjak stanova, odumiranje čitavih naselja i njihovo pretvaranje u airbnb hotele/spavaonice, i gradove duhova u periodima izvan kratkotrajne špice sezone. Ili jednostavno, nesnosnu gužvu u „špici“ sezone čitavo vrijeme, sa svime što ona nosi: smeće, zagađenje, porast troškova i svekoliki pad kvalitete života stanovništva.
Održivost života stanovnika na destinaciji je ključno pitanje s jedne strane, a s druge, iskustvo ljudi koji dolaze, turista. I to je začarani krug, jer kad nestane s ulica domaće stanovništvo onda se gubi čar, draž destinacije, zbog koje gosti i dolaze primarno. To pitanje ostaje nakon koronakrize još izraženije. Pretjerana gužva je danas postalo skoro sve, i ono što je nekad označavalo polupraznu popunjenost, a što naravno ovisi i o percepciji pojedinog gosta. Kvaliteta života stalnih stanovnika na destinacijama je samo dodatno ugrožena, kognitivnim ili stvarnim zdravstvenim rizicima, koji k tome variraju periodično.
Otpornost i dinamičnost ponude na destinaciji postaje ključan problem, a temelji se po novome na puno faktora koji prije nisu bili tako bitni. Prilagodljivost prema stalno varirajućim zdravstvenim preporukama i protokolima je suludi, novi faktor kojeg je u okvirima trenutne organizacije destinacije gotovo nemoguće ispoštovati. Generalno, prostorna disperzija posjetitelja postaje ključna, i za stanovnike i za goste. Stoga se ove sezone pokazalo da je najpopularniji smještaj kod nas u Istri bio onaj u zabačenim ruralnim krajevima. Gradovi i zbijena turistička naselja postaju spavaonice, a ona čar i autentičnost naših nagužvanih turističkih mjestašca postaje stvar prošlosti. Mnoge stvari koje su generalno u turizmu donedavno predstavljale prednost, sada postaju teret. Moramo ponuditi neku novu čar, doživljaj tj. vrijednost u destinaciji da bi ostali konkurentni. Ta vrijednost sukladno ideji našeg projekta ARGO jest u tome da se na lokalnom nivou okupe svi sudionici turističkog ekosustava na jednu platformu i da se turistima na njoj pojedinačno organizira adekvatan «muving», kako bi njihov odmor zadržao vrijednost.

Što podrazumijeva vaš ARGO pilot projekt u destinaciji i koje ste konkretne korake do sada poduzeli u Hrvatskoj? Kako se u lokalnoj samoupravi pristupa primjeni tog projekta?

ARGO je projekt ili sveobuhvatna inicijativa zamišljena da se prihvaćanjem komponenti naše platforme širi po regijama tj. županijama, regenerirajući destinacije uvođenjem nove kolaborativno usmjerene logike poslovanja. U primjeni se uvelike naslanjamo na brojna digitalna rješenja, koja bi brojnim vrstama sudionika na platformi omogućila da se na jednostavan način uključe i odigraju svoju ulogu u ovoj lokalno orkestriranoj akciji. Logika koja stoji u pozadini samog sustava je ona nagrađivanja, nasuprot „prisili“ na ustaljenu ponudu. Na svim nivoima sustava ugrađujemo kompleksne mehanizme bodovanja kako bi svi sudionici na platformi postali dodatno motivirani da se ponašaju i poduzimaju akcije u skladu s generalnom vizijom održivog (tj. regenerativnog) razvoja destinacije. Puno bi se zaista moglo pričati o konkretnim tehničkim rješenjima koje smo pripremili, ali možda bi za ovu publiku to bilo malo previše tehničkih detalja. Poanta je da su potrebne sveobuhvatne promjene na nivou svih sudionika u turističkom ekosustavu i da je ta «operacija» skoro nemoguća ako se ne uspostavi novi, cjelovit i dobro isplaniran sustav suradnje i koordinirane aktivnosti utemeljen na logici nagrađivanja. To bi značilo konkretno, da bi na našoj platformi gosti, ponuđači i stanovnici ostvarivali konkretne i opipljive materijalne koristi ako se usklade s ovom novom inicijativom i pokrenu se u smjeru ostvarivanja konačnog cilja – održivije i sigurnije ponude na destinaciji. Zato smo priču postavili kao maksimalno horizontalnu i participativnu. Jer regeneracija destinacije ne može uspjeti bez formiranja «široke fronte» i svjesni smo da je zadatak jako zahtijevan.
Tako je naš team u različitim obimima primjene pokrenuo suradnju s brojnim turističkim organizacijama i destinacijama, pretežno na jugu naše države. Pa da nabrojim, tu su Grad Biograd, Općine Pakoštane i Murter-Kornati, NP Vransko jezero, NP Paklenica, u kojima pokrećemo segmente ove priče, u obliku testnih, pilot projekata. Najvažniji partner nam je Grad Dubrovnik, koji je prepoznao inicijativu u cjelini i odakle će krenuti glavna kampanja, koja će nadrasti naše nacionalne okvire i brendirati Dubrovnik kao globalnog leadera u ovom novom, regenerativnom pristupu upregnutom snažnom i pametnom uporabom digitalnih tehnologija. Odatle planiramo pokrenuti onaj glavni val. Osobno bih volio da se neke aktivnosti paralelno pokrenu i u Istri. To je neka vrsta mog lokalpatriotskog zadatka i tome će nadam se pomoći i ovaj razgovor.

Nedavno sam slušala Alijanu Vukšić, direktoricu TZ Grada Splita kako ističe da su među prvima u Hrvatskoj startali s digitalizacijom turističke ponude jer se ove godine ona pokazala najefikasnijom i najpoželjnijom. Na što se sve konkretno može primijeniti ta digitalizacija u zajednici kao destinaciji?

Digitalizacija ponude jest na neki način ključna aktivnost, ali taj pojam je vrlo osjetljiv, jer postoje različite razine uspostave digitalizacije. Konkretno, digitalizacija se recimo sama po sebi dogodila na području ponude smještaja. Iznajmljivač koji nije na nekom od digitalnih prodajnih kanala je poslovno mrtav i tome su se morali svi prilagoditi, htjeli ili ne. No samo na tom uskom segmentu turističke ponude postoje različite razine provedbe digitalizacije. Može se biti prisutan na jednom kanalu, ili na njih više. Može se tim kanalima upravljati automatski ili ručno. Može se uz to imati i svoj vlastiti booking website, povezan automatski (ili ne) sa svim ostalima. Od nedavno se u prodaji smještaja uvodi pojam «beskontaktno iskustvo» što znači niz novih digitalnih rješenja, tipa digitalne brave, online narudžba hrane i dostava u sobe itd. A gdje je tu ponuda «izvanpansionskih» sadržaja, tura, aktivnosti i atrakcija? To na jednak način (poput ponude smještaja) može postati digitalizirano, tj. dostupno za booking preko interneta. I isto tako može biti digitalizirano na više razina. Možemo pričati samo o bookingu ili o planiranju korisničkog iskustva u obliku digitalnog itinerera koji gost dobiva kao svojevrstan plan svog odmora. Gost dakle, može imati digitalnog vodiča. Onda je dodatno pitanje, koliko taj plan odgovara stvarnim potrebama gosta i može li on to mijenjati u hodu, sukladno raspoloženjima ili novonastalim zdravstvenim rizicima? U turizmu je digitalizacija jako kompleksna sama po sebi, jer treba uskladiti velik broj ponuđača i gostiju, u konkretno vrijeme da se nađu na konkretnom mjestu, sukladno ograničenim kapacitetima. Dodatno, to sve treba uokviriti u varijabilne zdravstveno-sigurnosne faktore i preporuke na destinaciji.

Pa kako se druge turističke, konkurentske zemlje, istraživanjem tržišta, prilagođavaju danas, potrebama gostiju i koje alate koriste u toj prilagodbi?

Jako dobro pitanje. U našim okvirima i s našim mentalitetom ovo naše u ARGO projektu može lako biti proglašeno nekom utopističkom vizijom grupe entuzijasta. Ali ako se okrenemo malo prema vani i pogledamo što druge destinacije i turističke organizacije rade po svijetu, onda se dobiva drugačija slika, jer tu mi dobivamo apsolutne potvrde da smo na pravom putu. Službeni dokumenti strateških Covid preporuka UNWTO-a ili THR konzaltinga ukazuju da je naša digitalizirana regeneracija destinacije jedini mogući smjer, želi li se uopće opstati. Akcije koje se poduzimaju na nivou destinacija npr. po Španjolskoj, ukazuju da su oni već krenuli s određenim aktivnostima koje upravo digitalnim rješenjima harmoniziraju kretanje i gustoću turista. Najdalje su otišli u Singapuru gdje je ovakav, vrlo sličan, kompleksan i sveobuhvatan projekt pokrenut u suradnji nacionalne turističke organizacije Indonezije i Bali-ja. Taj projekt uključuje i brojne tehnološke inovacije na najvišem nivou, o kojima se mi još niti ne usuđujemo pričati detaljno. No bitno je naglasiti da se negdje takve inicijative već pokreću i da su tamo turističke organizacije poslovnog i institucionalnog tipa prepoznale interes u takvim rješenjima, ili ih čak samostalno pokrenule. To je nama argument da su ovakva naša rješenja primjerena. Kod nas, nažalost, većina je još u fazi «izgubljenih u prijevodu», ali mi zbog toga ne očajavamo, čak to smatramo očekivanom pojavom i nužnom fazom kompleksnog procesa. Ovaj će članak sigurno puno pomoći da se i u Istri počinje razvijati svijest da rješenja postoje, i da u ovom svemu možemo izaći čak i kao pobjednici. Taj put neće biti niti kratak niti jednostavan, ali po našem mišljenju, alternative ovakvom sustavnom pristupu nema.

Dotaknimo se malo komparativne analize. Imaš li saznanja kakve su se preobrazbe u turističkoj ponudi drugih zemalja – konkurentica Hrvatske primjenjivale kao reakcija na preporuke ograničenja okupljanja, epidemiološke mjere i slično?

Nije još nigdje pokrenuta cjelovita preobrazba kakvu mi promoviramo i to je ono glavno na što mi apeliramo. Ajmo jednom mi na nacionalnom nivou u nečemu biti prvi! Turizam je kod nas krucijalna grana i to se ne može promijeniti. A možemo li onda poboljšati naš turizam, tako da s njime preživimo ovu krizu i slične krize te nakon svega izađemo još jači? Možemo li osmisliti tako kvalitetno rješenje reakcije na ovu krizu, da nam to samo po sebi postane reklama i istovremeno osigura budućnost neovisno o tome kako se ova kriza razvijala? Mi kao tim znamo da je to moguće i svim silama ćemo gurati taj naš scenarij, svjesni da je uspjeh upitan. Prije svega će taj uspjeh ovisiti o tome koliko široku «frontu» partnera ćemo uspjeti pokrenuti da zajedno krenu u ovom našem, kolaborativnom ili još bolje rečeno partnerskom smjeru regeneracije turizma. Mi postavljamo novo igralište i nova pravila. Hoće li igrači zaista i zaigrati, to naravno ovisi o njima, a mi smo se potrudili da postavimo adekvatne mehanizme nagrađivanja u arhitekturu samog sustava, kako bi se ta «aktivacija igrača» dogodila čim prije. Jednostavno je, oni koji će prepoznati ideju i uključiti se ranije, uskladiti svoje ponašanje i djelovanje s novom vizijom destinacije, imati će veće koristi. Mi duboko vjerujemo da se danas malo toga u društvu može postići ustaljenim modelom i nekim vidom prisile na to, na srednji i dulji rok. Ako se ne probudi jaka motivacija, barem kod nekog manjeg broja onih «ranih usvojitelja», onda ništa od svega, jer mi u Hrvatskoj nemamo toliko veliki novac da konstantno ulažemo u marketing i «iskačemo iz paštete». Zato ovaj ARGO projekt želimo iskoristiti da nam se priključe sve progresivne sredine koje prepoznaju ovdje iznesenu ideju.

I za kraj zanimljivog, pomalo futurističkog razgovora, čega je previše, a što nedostaje u destinaciji Istra? Po čemu smo drugačiji od drugih emitivnih tržišta?

Procjenjujem da nam perspektiva i nije zapravo loša. Fizička blizina velikih emitivnih tržišta je prednost koju nam nitko ne može oduzeti i to se potvrdilo u protekloj, prekratkoj, ali ipak zadovoljavajućoj sezoni. Svi su primijetili da su došli neki novi gosti, koji su možda prije putovali na neke daleke destinacije. Mnogi govore da su ovi novi gosti ispali i bolji potrošači. Što smo tim gostima imali za ponuditi, osim sunca i mora? Ove godine je to možda bilo dovoljno zbog generalnog šoka u kojem su svi bili i nisu puno zahtijevali, no sljedeće će se godine konkurencija reorganizirati, budite sigurni u to. Mislim da se moramo fokusirati na zadržavanje ovih novih gostiju. Današnji gost ima načine da istraži dostupne ponude i sigurno će zahtijevati neke ustupke, tj. neke extra pogodnosti i sadržaje za istu cijenu. Tu su konkurentske zemlje puno spretnije od nas. Naša glavna slabost jest u tome da jako malo toga nudimo dodatno, kao sadržaje koji upotpunjuju dan gostu koji boravi u našim destinacijama. I prije krize je taj trend već zavladao, jer nove generacije gostiju imaju potpuno druge želje i potrebe od onih koje smo godinama navikli ugošćavati. Oni žele švrljati, otkrivati i upoznavati stvarne ljude i stvarni život na destinacijama, a ne konzumirati «industrijski turistički proizvod» koji je, budimo iskreni, kod nas sveprisutan. Našom inicijativom ARGO bi se trebao otvoriti novi prostor za nove ponuđače raznih sadržaja, i izvan turističkih središta. Mi u jednom potezu, na zajedničkoj platformi potpomažemo kreiranje tih novih sadržaja, uključivanje postojećih i zajedničko ponudu gostu u obliku prilagođenog i individualiziranog turističkog iskustva. To iskustvo treba biti ponuđeno gostu na način da on nema što dvojiti i previše razmišljati, nego samo pratiti svoju rutu i uživati. I prilagođavati ju po potrebi. Tada vjerujemo da će se gost vratiti i preporučiti naše destinacije u svojoj okolini. A to je ključ za uspjeh u svakom poslu danas pa i onom u turističkoj niši – zadovoljan kupac koji se vraća i preporučuje nas drugima.

Izvor:Glas Istre

Razgovarala :Sanja Bosnić

Eupolis grupa iz Splita okuplja stručnjake iz područa tehnologije, održivog razvoja i socijalnog poduzetništva formirajući klaster poduzeća i organizacija koji nude brojnim tvrtkama, organizacijama i lokalnim samoupravama strateški i financijski konzalting na razvoju inovativnih i društveno-odgovornih projekta. Proveli su brojne projekte na tim područjima, većinom financiranih EU projektima koje realiziraju s partnerima kao članovi projektnih konzorcija.
E-mail: info@eupolisgrupa.hr w: www.eupolisgrupa.hr