Nakon brutalnog incidenta na plaži Kempinski, oglasili se vlasnici susjednih parcela
Tri mjeseca čekanja, ostavka pa puštanje iz istražnog zatvora: Što je presudilo u slučaju Vižintin?
Objavljeno: 10.10.2026 u Objavljeno: 11:36
Ostavka otvorila put izlaska iz istražnog zatvora
Činjenica da je donedavni gradonačelnik Grada Buja-Buie Fabrizio Vižintin, nakon višemjesečnog čekanja na ispitivanje pred istražnim sucem, podnio ostavku na mjesto gradonačelnika Buja, a potom bio pušten iz istražnog zatvora, otvara niz pitanja o okolnostima koje su dovele do takvog raspleta.
Je li ostavka utjecala na sudsku procjenu potrebe za daljnjim istražnim zatvorom? Jesu li se promijenile okolnosti zbog kojih je ta mjera određena ili je sud odluku utemeljio na drugim razlozima?
Odgovore bi trebalo dati pisano obrazloženje sudske odluke, koje se još očekuje. Do njegove objave vremenski slijed događaja ostaje važna činjenica, ali ne i dokaz da je ostavka bila presudna za puštanje na slobodu.
U međuvremenu je uslijedila rafalna paljba komentarima na društvenim mrežama te se ispostavilo da obični građani nisu upućeni u Zakon o kaznenom postupanju i sam proces provedbe istražnog postupka, stoga i ne razumiju što je presudilo da bude pušten iz istražnog zatvora, odnosno, što slijedi kad se nađe na slobodi. Kao prvo, slijede prijevremeni izbori za novog gradonačelnika Grada Buja. Pri čemu treba istaknuti da se i Vižintin ima pravo ponovno kandidirati. Podsjećamo na slučaj Vinka Grgića ex gradonačelnika Nove Gradiške te međimurskog župana Matije Posavaca. U tekstu u nastavku smo razmotrili/ analizirali pretpostavke kada i zašto je sud prema članku 125. Zakona o kaznenom postupanju mogao/morao ukinuti istražni zatvor Vižintinu.
Zašto odlazak s funkcije može promijeniti odluku suda?
Slučaj bivšeg gradonačelnika Buja Fabrizija Vižintina ponovno je otvorio pitanje odnosa između obnašanja javne dužnosti i određivanja istražnog zatvora. Ostavka može utjecati na procjenu suda o postojanju zakonskih razloga za pritvor, ali sama po sebi ne jamči puštanje na slobodu.
U Hrvatskoj ostavka na gradonačelničku funkciju može biti važna okolnost pri odlučivanju o istražnom zatvoru, osobito kada se osumnjičeniku na teret stavljaju kaznena djela povezana s obnašanjem dužnosti. Gubitkom službenih ovlasti može se smanjiti opasnost od ponavljanja kaznenog djela, no konačnu odluku o puštanju na slobodu donosi sud, na temelju svih okolnosti konkretnog slučaja.
Zašto je ostavka pravno važna?
Kada postoji sumnja na korupciju, pogodovanje ili zlouporabu položaja i ovlasti, sud može odrediti istražni zatvor ako su ispunjeni zakonski uvjeti. Među razlozima koji mogu opravdati takvu mjeru nalaze se opasnost od ponavljanja kaznenog djela te opasnost od utjecaja na svjedoke ili druge osobe povezane s postupkom.
Osoba koja obnaša gradonačelničku dužnost raspolaže ovlastima unutar gradske uprave, a u određenim okolnostima može imati pristup dokumentaciji i osobama važnima za istragu. Ako podnese ostavku, gubitak tih ovlasti može promijeniti procjenu rizika zbog kojeg joj je istražni zatvor određen.
Ipak, prestanak obnašanja javne dužnosti ne znači automatski da su uklonjeni svi razlozi za istražni zatvor. Primjerice, opasnost od utjecaja na svjedoke može postojati i nakon odlaska s funkcije.
Što propisuje hrvatski zakon?
Prema Zakonu o kaznenom postupku, istražni zatvor može se odrediti i produljiti samo ako postoje zakonom propisani razlozi. Kada ti razlozi prestanu, sud mora ukinuti istražni zatvor. Pritom se razmatra i može li se svrha osiguranja postupka postići blažim mjerama, poput zabrane kontakta s određenim osobama.
Ostavka, dakle, nije zaseban zakonski razlog za puštanje na slobodu, nego okolnost koju sud može uzeti u obzir prilikom ponovne procjene potrebe za istražnim zatvorom.
Važno je pritom razlikovati istražni zatvor od kazne zatvora. Istražni zatvor nije kazna, nego mjera koja se primjenjuje tijekom kaznenog postupka kada za to postoje zakonski uvjeti. Puštanje na slobodu ne znači da je postupak obustavljen niti da je osumnjičenik oslobođen sumnje.
U slučaju Buja, Fabrizio Vižintin podnio je 8. listopada 2026. ostavku na mjesto gradonačelnika, a dan poslije objavljeno je da je donesena odluka o njegovu puštanju iz istražnog zatvora. U istražnom zatvoru nalazio se od srpnja, u sklopu USKOK-ove istrage zbog sumnje na zlouporabu položaja i pogodovanje pri dodjeli gradskih poslova.
Prema medijskim izvještajima, istražni zatvor bio mu je određen zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke i mogućnosti ponavljanja kaznenog djela.
Ostavkom je Vižintin prestao obnašati gradonačelničku dužnost te više nije imao ovlasti koje proizlaze iz te funkcije. Ta promjena mogla je biti važna pri procjeni postoji li i dalje opasnost od ponavljanja djela povezanih s obnašanjem dužnosti.
Međutim, bez uvida u pisano sudsko rješenje nije moguće sa sigurnošću utvrditi na kojim je točno pravnim razlozima utemeljena odluka o njegovu puštanju na slobodu. Činjenica da je odluka donesena nakon ostavke sama po sebi ne dokazuje da je upravo ostavka bila presudan razlog.
Za potpuno razumijevanje slučaja Vižintin bilo bi ključno analizirati pisano rješenje suda o ukidanju istražnog zatvora. Ono bi pokazalo je li sud utvrdio da su prestali razlozi za tu mjeru ili je zaključio da se svrha postupka može osigurati blažim mjerama.
U konačnici, ostavka može promijeniti pravnu procjenu, ali ne zamjenjuje odluku suda. Istraga protiv osumnjičenika može se nastaviti neovisno o tome obnaša li javnu dužnost, a krivnja se utvrđuje isključivo u kaznenom postupku. Vižintin se, kao i svaka druga osoba, smatra nevinim dok mu se krivnja ne dokaže pravomoćnom sudskom presudom.
Analizirala: Sanja Bosnić
.jpg%2C%20bron%C4%8Dano%20posu%C4%91e.jpg?1769536883240)
.jpg?1770914971725)
.jpg?1773577099491)
.jpg?1790679825144)
_1.png?1791311371974)
.jpg?1791485334969)
.jpg)
_(cropped).jpg)
.jpg)
