Treći pogled na fašizam i antifašizam. A što je s neofašizmom?

Izdvojeno :

Objavljeno: 06.12.2025 u Objavljeno: 11:23

Borimo se protiv simbola prošlosti, a protiv korumpirane vlasti?

Što je to antifašizam danas i tko danas s pravom danas smatra antifašistom. Što antifašizam danas znači za čovjeka? Kako bi predočio svoje viđenje antifašizma temeljeno na radovima mnogobrojnih znanstvenika, publicista osvrnuti ću se na stanje antifašizma od Drugog svjetskog rata do današnjih dana. Početkom 70-tih prošlog stoljeća u antiratnom pokretu ( Vijetnam), a na tragu antifašističke borbe iz tridesetih godina 20. st. antifašizam nalazi svoje mjesto. Usporedba nacističkog nasilja i američkog imperijalizma zauzimala je zajedničko mjesto. Sjećanje na nacističke zločine nije služilo komemoraciji bivših žrtava nego borbi protiv nepravdi.

U 80. – tim taj val je presahnuo. U Evropi je holokaust na mala vrata zauzeo središnje mjesto kolektivnog sjećanja. Antifašizam se u tradicionalnom smislu marginalizira. Sjećanje na borbe prepustilo je mjesto komemoracijama usmjerenim na prava čovjeka. Nakon brodoloma svjetske revolucije i pada Berlinskog zida tri područja razmaha postala su mjesta sjećanja na žrtve. Zapad je postao opsjednut komemoracijama holokausta, Srednja Evropa sjećanjem na realni socijalizam, a jug nasljeđem ropstva. Antifašizam, bitke za socijalizam ljudskog lika i antikolonijalne borbe zamijenjen je žalom za žrtvama. Ako tome pridodamo nove oblike individualističkog hedonizma od tradicionalnog antifašizma je ostalo malo ili nije ostalo ništa. Međutim, već bi trebalo svima biti jasno da je antifašistička retorika stigla do krajnje postaje, naročito danas kad se svi pozivaju na “antifašizam”. Svi, čak i parlamentarna „Desnica“ kad joj to ide u prilog. Jer tko će se deklarirati fašistom? Danas se na antifašizam zaklinju i oni koji su do jučer i danas dopodne klicali ZDS. Radi se o sveopćoj pohabanosti riječi i njihovog značenja: pojam “fašizam” i „antifašizam“ se toliko upotrebljavao i zloupotrebljavao da sada označava sve i ništa. Praktički ništa. Ili samo nešto iz prošlosti. Zašto onda insistirati na njemu?

Danas fašizam ima novo značenje, sukladno vremenu u kojem danas živimo i donosi novi pogled na pojam antifašizma.

Antifašizam danas nije samo rat protiv fašističkih država, koje su započele taj rat i njih kao takvih više nema. To nije samo opiranje mržnji prema drugim ljudima, i ako je to važan aspekt. Antifašizam je naprosto moralno stajalište svakog pojedinca kako bi zaštitio vlastitu subjektivnost, slobodu i sigurnost”. On nije forma on je novi oblik sadržaja. Ostavljajući na stranu semantički pojam, fašizam i danas živi u novom obliku i prisutan je u svakodnevnom životu. On poprima formu ugnjetavanja, kako na radnom mjestu, u djelovanju kroz formu duga i dugova, dužničkog ropstva, nejednakosti i neravnopravnosti, Sve su to samo oblici ugnjetavanja čovjeka kroz različite neofašističke forme.

Ako se netko bori za pravnu državu, mir, radnička i društvena prava, jednakost, slobodu…i sebe naziva antifašistom ili jednom riječju osviještenim građaninom meni je to u potpunosti prihvatljivo. Ali ono što mi nije u redu je živjeti u korumpiranom vlašću, izrabljivačkom društvu i zvati se antifašistom, boriti se protiv simbola prošlosti, a ne činiti ništa da se takov stanje promjeni je tipičan dokaz farizejstva. Nažalost danas smo okruženi, a djelomično nismo niti svjesni da živimo u takvom društvu.

Stavovi izneseni u ovoj kolumni osobni su pogled autora na današnje stanje antifašizma.

Tekst Zlatan Varelija

Urednikova nadopuna teksta

Iz knjige/manifesta VJEČNI FAŠIZAM Umberta Eca:

Fašizam je oblik vladanja u kojem se radikalno ograničavaju ljudska prava strahovladom radi veće stabilnosti te zajednice i bržeg napretka. Čak je sam Mussolini smatrao da kad interesi vladajućih ili korporacija potpuno prevladaju sve druge interese zbog profita - to je onda fašizam.

Umberto Eco je napravio popis 14 karakteristika svakog oblika fašizma:

Kult tradicije
2. Odbacivanje modernizma
3. Kult akcije radi same akcije
4. Neslaganje je izdaja
5. Strah od različitosti
6. Korištenje društvenih frustracija
7. Opsjednutost teritorijem. Sljedbenici se moraju osjećati ugroženo. Teritorij se najlakše štiti ksenofobijom.
8. Neprijatelj je istovremeno i jaki i slab
9. Pacifizam je trgovanje s neprijateljem
10. Mržnja prema slabijima
11. Kult heroizma
12. Mačizam i oružje. Prezir prema ženama i netrpeljivost prema nestandardnim seksualnim običajima
13. Određene skupine ljudi se drže “voljom naroda”- izborima
14. Novogovor – ograničeni rječnik i elementarna sintaksa

(TM)

Ostale vijesti iz kategorije