Nakon brutalnog incidenta na plaži Kempinski, oglasili se vlasnici susjednih parcela
Staru godinu zovemo i Silvestrovo, znate li otkuda taj naziv?
Objavljeno: 31.12.2024 u Objavljeno: 21:06
Foto: WikipediaPosljednji dan u godini nazvan je po papi Silvestru I. A tko je bio taj papa?
Sv. Silvestar I. bio je papa gotovo 22 godine. Živio je u doba cara Konstantina I. Velikog kad kršćanstvo dobiva pravo javnosti u Rimskom Carstvu. Uz njegov su život povezane i mnoge legende, piše DANAS.hr
Posljednji dan u građanskoj godini, dan prije siječanjskih kalendi, po Rimskom je martirologiju „dan svetog Silvestra Prvog, pape koji je mnogo godina požrtvovno upravljao Crkvom, u vremenu u kojem je Konstantin August gradio časne bazilike i slavio Krista kao Sina Božjega na Nicejskom saboru. Na današnji dan u Rimu njegovo je tijelo sahranjeno na Priscilinu groblju.“
Vrijeme Silvestrova života
Mnogi su podaci o životu pape Silvestra I. nepouzdani i potječu iz vremena od dvjesto do petsto godina nakon njegova života. Glavni su izvori Knjiga vrhovnih svećenika i Silvestrova djela ili Život blaženog Silvestra.
Najizvjesnije je da je rođen u Rimu od oca Rufina i majke Juste oko godine 285. S tridesetak godina, nakon smrti svog prethodnika sv. Miltijada, u siječnju 314. godine postaje biskup grada Rima, a time i papa. Na čelu Crkve bio je gotovo pune 22 godine, do smrti 31. prosinca 335.
Događaji u Silvestrovo doba
Silvestar je bio suvremenik rimskog cara Konstantina I. Velikoga (273-337). Podaci o carevu životu kudikamo su pouzdaniji: rođeni Nišlija pučkog podrijetla u hijerarhiji se uzdigao vojničkim zaslugama. Bio je prijatelj i pobočnik cara Dioklecijana. Očekivalo se da će nakon njegova povlačenja on dobiti carski položaj, ali se to nije zbilo. No ubrzo su ga njegovi vojnici proglasili carem – to je prihvaćeno u Britaniji i Galiji.
Kako bi privolio Hispaniju da ga prizna, Konstantin odustaje od Dioklecijanove politike progona kršćana. Shvatio je kako će biti mnogo lakše civilizirati kršćane – sistematizirati očitovanje vjere, ujednačiti njihove blagdane i odrediti mjerodavnost crkvene vlasti pa da postanu uredni građani – nego ih pokušavati zatrti progonima.
S Licinijem kao tetrarhom istoka izdao je 313. Milanski edikt, povelju kojom se priznaje pravo kršćanstvu na postojanje, carstvo proglašava religijski neutralnim, a kršćanima se vraća oduzeta imovina. Ustanovljena je isključiva mjerodavnost crkvenih sudova u stvarima koje se odnose na vjeru: sudbena tijela biskupa dobila su sličnu moć kao državna tijela. Državni su sudovi ostali mjerodavni za sva svjetovna pitanja. To su začeci suvremene sekularnosti.
Velika Konstantinova donacija Crkvi bila je palača u Lateranu gdje je održan Prvi lateranski koncil, a poslije je postala prva službena papina rezidencija gdje je stolovao Silvestar I.
Silvestrovo djelovanje u Konstantinovim uvjetima
Godine 314. Konstantin je sazvao Sabor u Arlesu gdje je ustanovljeno da će svi kršćani Uskrs slaviti istog dana te je osuđena donatistička hereza. Silvestar nije prisustvovao, ali su mu poslali zaključke da ih potvrdi i proglasi kao glavni crkveni autoritet.
Konstantin je godine 325. pobijedio Licinija protiv kojeg je zaratio jer ovaj nije poštovao odredbe Edikta te postao jedini car Rimskog Carstva. Iste je godine sazvao Crkveni sabor u Niceji (na kojem Silvestar nije sudjelovao, nego je poslao dvojicu legata) jer mu je bilo stalo da kršćanske sekte ne budu razjedinjene, nego da se usuglase oko formulacije vjerovanja.
Kad se car razbolio godine 336. ili 337., dao se krstiti kako bi sprao grijehe (a tada je Silvestar već bio mrtav).
Izvor: DANAS.hr
.jpg%2C%20matija%20vla%C4%8Di%C4%87%20ilirik.jpg?1763380405502)
.jpg, naj željka .jpg)
.jpg)
