Nakon brutalnog incidenta na plaži Kempinski, oglasili se vlasnici susjednih parcela
Ruku pod ruku Dan pobjede nad fašizmom i Dan Europe u Bujama
Objavljeno: 12.05.2020 u Objavljeno: 18:42
Kao i ranijih godina pred partizanskim spomenikom dva velika praznika obilježena su svečano i dostojanstveno.Buje- U nekoliko sam navrata ponovio i danas ću opet da je sedam desetljeća prekratki rok u kojem bi se olako zaboravio Drugi svjetski rat i sve njegove žrtve. Radi se o najvećem ratnom sukobu i zločinu u povijesti čovječanstva, neslućenom genocidu, ali ne samo naspram jednog naroda- Židova, već i ostalih te brojnih političkih protivnika. Sama činjenica da je u bivšem Sovjetskom savezu u ratu izginulo oko 27 milijuna populacije i da je svaka sovjetska obitelj izgubila najmanje jednog člana potvrđuje razmjere tih zločina, istaknuo je Fabrizio Vižintin gradonačelnik Grada Buja ispred spomenika palim borcima NOB-a i žrtvama fašizma Bujštine, povodom obilježavanja Dana pobjede nad fašizmom i Dana Europe. U nastavku se osvrnuo i na posljedičnu poslijeratnu inicijativu kojom su udareni temelji Europske unije kakvu danas poznajemo.
-Na današnji dan obilježavamo i Dan Europe prisjećajući se Schumanove deklaracije, ondašnjeg ministra vanjskih poslova Francuske, od kojega je krenula inicijativa 9. svibnja 1950. za stvaranje Europske (trgovinske) zajednice za ugljen i čelik između Francuske i Zapadne Njemačke, a savezu su pristupile Belgija, Luksemburg i Nizozemska. Istaknuo bih da je jedan od ciljeva tih zemalja potpisnica bio sprečavanje budućih ratnih sukoba i održavanje mira na tlu Europe, kao i svjetskoga mira, završio je Vižintin svoj prigodni govor pročitavši tri citata iz deklaracije kao glavne odrednice koji su postali platforma na kojoj države članice velike europske obitelji prvenstveno čuvaju mir na starom kontinentu.
Ignoriranje Dana pobjede nad fašizmom
Dvjema međuzavisnim obljetnicama koje se obilježavaju na dan 9. svibnja prisustvovali su još: Rino Dunis predsjednik Gradskog vijeća Grada Buja, Edi Andreašić predsjednik Udruge antifašista Bujštine, članovi umaške i novigradske podružnice UA Bujštine, članovi Društva Josip Broz Tito i ostali članovi spomenutih udruga. Položivši vijence i upaljenu svijeću na spomen obilježje obratio se prisutnima Andreašić.
-Na ovom mjestu s dužnim pijetetom odajemo počast svim žrtvama fašizma i Drugog svjetskog za koje podaci govore da je bilo oko 56 milijuna poginulih, od čega 32 milijuna civila. U Hrvatskoj se mrtvi broje na 295 tisuća među kojima je bilo njih 180 tisuća civila. 17 tisuća stradalnika bilo je u Istri. Samo na našoj Bujštini je poginulo 485 stanovnika, od čega boraca 243. Civila je poginulo 116 , a 126 odvedenih je umrlo u raznim logorima, prema podacima iz Zbornika NOP-a Bujštine. Sve su to brojevi koji nas zadužuju i žrtve kojima dugujemo vječnu zahvalu, jer da nije bilo njih, ne bi mi danas stajali na tlu države Hrvatske. Zato sam revoltiran prešućivanjem od strane vladajućih tih poznatih činjenica i ignoriranjem NOB-e na čelu s Josipom Brozom Titom najzaslužnijem za oslobođenje od nacifašista, upozorio je Andreašić prozivajući medije kako nedovoljno pozornosti daju toj pobjedi, što ne sluti na dobro u ovoj podjeli političkih snaga.
Iz perspektive nekoć jednog dječaka u 1945. godini, dana se pobjede prisjetio Anton Toni Kosmina, istaknuti član UA Bujštine i dugogodišnji predsjednik te udruge. Živopisno je opisivao svoje selo u kraškoj Sloveniji tih dana dok su se povlačile njemačke trupe i pristizale vijesti o slobodi. Žene su šivale zastave pa kad je stigla vijest o pobjedi selo je bilo okićeno, a na svakoj je kući bila ispisana poneka parola: “ Živjela sloboda”, “Živio Tito” ili “Ovo je Jugoslavija”. Slična sjećanja podijelio je s prisutnima i Pino Degrassi, rodom Bujež, ali aktivan u redovima umaške podružnice UA Bujštine i SDP-a Umaga gdje i stanuje.
Svečano i dostojanstveno u Bujama je kao i svake godine pred partizanskim spomenikom uz uklesane riječi na podestu spomenika izgovoreno i zavjetno obećanje da pali borci i žrtve fašizma na Bujštini nisu svoje živote položili uzalud. S tog je mjesta poslana i poruka vladajućima u Zagreb da Istra ostaje dosljedno na putu antifašizma.
Sanja Bosnić
Tri citata iz europske deklaracije 1950. koja je naveo gradonačelnik Vižintin:
1. Svjetski mir se ne može očuvati ukoliko se ne ulažu kreativni napori razmjerni opasnostima koji ga ugrožavaju.
2. Europa se neće stvoriti odjednom ili u jednom jedinstvenom planu. Izgradit će se putem konkretnih postignuća koja će prvo stvoriti istinsku solidarnost.
3. Objedinjavanjem s osnova proizvodnje i uspostavom visokog povjerenstva čije će odluke biti obvezujuće za Francusku Njemačku i druge zemlje članice ovaj će prijedlog biti prvi konkretni temelje Europske federacije koja je neophodna za očuvanje mira.
.jpg%2C%20bron%C4%8Dano%20posu%C4%91e.jpg?1769536883240)
.jpg?1770914971725)
.jpg?1773577099491)
.jpeg)
