Nakon brutalnog incidenta na plaži Kempinski, oglasili se vlasnici susjednih parcela
Rezime. Što su Gradovi i Općine darovali umirovljenicima pred Uskrs…Bilo je i naranči i limuna.
Objavljeno: 09.04.2026 u Objavljeno: 17:22
Trinaest Gradova i Općina isplatilo Uskrsnicu svim penzionerima
Najveći kršćanski blagdan Uskrs (rimokatoličke vjeroispovijesti) je iza nas. Njemu je prethodilo korizmeno razdoblje, vrijeme odricanja, pa i posta. Vrijeme duhovne obnove, jačanja ljubavi prema bližnjima, odricanja od Sotone začetnika grijeha i zla, mira, zajedništva i solidarnosti. A ta se solidarnost mogla i materijalizirati u vidu Uskrsnice pred sam Uskrs. Kroz skrbno djelovanje države ili lokalne samouprave za svoje najugroženije stanovnike, većinom umirovljenike. Jer ne nemojmo zaboraviti da su se razni poslodavci, pa tako i politički vlastodršci pobrinuli sebi i zaposlenima osigurati isplatu Uskrsnica, jednakog iznosa SVIM ZAPOSLENIMA. Uskrs je blagdan gdje smo pred licem Kristovim svi isti, a ne samo sirotinja, iako su mu oni najbliži, pa bi Uskrsnice trebale biti zavrijeđeni dar svim penzionerima. Inače sve ove puste priče o dodjeli Uskrsnica od strane Gradova i Općina padaju u vodu, odnosno, riječ je najčešće o socijalnoj pomoći ili jednokratnoj za najranjivije skupine stanovnika, a nazivaju se Uskrsnica jer se dodjeljuju pred Uskrs.
Pa ipak, lijepo je znati da su se mnoge JLS, njih preko sto u Hrvatskoj ove godine odlučile pružiti tu dodatnu hvalevrijednu financijsku podršku kroz neku novčanu naknadu (ili poput poklon bonova, darovnih kartica ili paketa u naravi s raznovrsnim namirnicama, prehrambeno-higijenskim i kućnim potrepštinama…) najugroženijim i najranjivijim skupinama stanovnika.
Evo što se sve podrazumijevalo pod pojmom socijalne pomoći- USKRSNICE i tko je isplaćivao
S portala Gradonačelnik.hr istražili su tko ih je isplatio, i u kojim novčanim iznosima, kome i pod kojim točno uvjetima. Već na prvu se može iščitati da mnoge bogate lokalne zajednice nisu bile empatične i posegnule za tom socijalnom mjerom. No, ovogodišnji podaci potvrđuju trend rasta izdvajanja i sve inkluzivnijih mjera, što donekle ukazuje na kontinuirano jačanje socijalne dimenzije pojedinih lokalnih proračuna.
Novčani iznosi kretali su se u rasponu od 30 do rekordnih 400 eura. Ovisno o visini mirovina ili utvrđenog cenzusa, kretale su se od 30 do jedinstvenih 400 eura u Biogradu na Moru, a nakon njega najveći maksimalni iznos dijelili su Daruvar i Novi Vinodolski – po 200 eura. Maksimalnih 170 eura svojim socijalno najugroženijim sugrađanima i umirovljenicima dijelio je Grad Ploče, dok su Sinj i Oroslavje darovali umirovljenike sa maksimalnim iznosom od 150 eura. Po maksimalnim iznosima među onima najizdašnijima bili su još Omiš-130 eura, zatim: Osijek, Velika Gorica, Opatija, Labin, Solin i Kraljevica – 120, Bakar, Čabar, Krk, Trilj, Ozalj, Šibenik i Virovitica – 100, Pag, Karlovac – 90, Samobor- 85, Bjelovar, Trogir, Pula, Donji Miholjac, Otok, Komiža, Kastav, Makarska, Pag i Đakovo – po 80, Varaždin- 75, Beli Manastir i Metković su najviši iznos Uskrsnice postavili na 70 eura.
Evo gdje su svi umirovljenici dobili Uskrsnicu
Pri tomu valja posebno izdvojiti Gradove i Općine koje su odista tretirale sve umirovljenike istovjetnima, i podcrtati da su JLS Buzet, Cres, Crikvenica, Čakovec, Delnice, Kaštela, Mali Lošinj, Novi Vinodolski, Prelog, Rab, Rijeka, Varaždinske Toplice i Zaprešić, zaista dijelili USKRSNICE bez obzira na visinu novčanih umirovljeničkih mjesečnih primanja! Time je ovih 13 Gradova i Općina učinilo presedan i pružilo primjer ostalima, znatno ekonomski razvijenijim sredinama kako se tretiraju ravnopravno svi umirovljenici, dok bi najsiromašnijima uz utvrđenu USKRSNICU trebalo svakako uvrstiti još i jednokratnu isplatu socijalne pomoći (op.a.)
Višnja Stanišić, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske komentirala je sve te isplate nazvane Uskrsnicama:“ Smatram da bi trebalo nešto poduzeti s tim da mirovine budu veće i da ljudi mogu normalno živjeti od svoje mirovine i od onoga što su kroz cijeli radni vijek stvarali, a ne da im se ovako daje sitniš u vidu nazovimo to uskrsnice ili božićnice".
S jednokratnim isplatama se ne rješava sustavno problem već se gasi vatra, pa ipak, zahvaljujući nekim političkim čelnicima ove potpore kroz socijalni transfer pale su mnogima kao dar s neba, čime su uspjeli dopuniti svoju skromnu košaricu ponekom namirnicom više da bi bezbrižnije postavili blagdanski stol na Uskrs.
Grad Umag darovao naranče i limune. Čitav park.
Nažalost, bilo je dosta Gradova i Općina koji nisu predvidjeli nikakva sredstva za isplatu Uskrsnica, niti bonove za umirovljenike, kao ni za druge skupine ugroženih građana. Ali zato je bilo love za svašta nešto, šminkanja gradova, velikih zahvata na komunalnoj infrastrukturi… a za penzionere šipak. Pa su tako u Umagu umirovljenicima (i ostalim građanima) darovani limuni i naranče. Nekolicina stabala.
Naime, nakon što je na jednoj omanjoj površini umaškog mediteranskog parka Humagum, u blizini ribarskog gata, Grad Umag zasadio „voćnjak“ naranči i limuna pred Uskrs, nazvan Park Citrus (slično onom u Rimu, Parco Savello o Parco degli Aranci) penzioner Frane je promrmljao teatralno na svojoj jutarnjoj kavici: “ Ma ča, to su nam dali iz Grada za Uskrs. Naranče i limune, da si prontamo arančatu ili limonatu. Ma vero ne. Porho Bok, su vrgli tabele i napisali da se ne moreju njanka brati, nego samo gledati. Vero su hi mogli hititi u zemju kod škole Marije i Line, u onaj lipi park da se dica bave ovin pijantama i jeno malo zadrugarstvom, da delaju na zemji, pa bi si zajno prontali sokove pune C vitamina. Ovako nas stare činju štupide kako Adama i Evu u Rajskom vrtu. Jerbo ko hi uberemo će nas Bog na zemji kaštigati. Ma ča smo munjeni?! Guardre e non tokare. A ča će nam onda samo za lipe oči i za profumati u nosu. Meni se para da ćeju morati anke zmije tu puštiti da kakova stara Eva koja kopa po bidonima ne pobere limune i vrgne ih u šaketić. Jerbo nema šoldi za kupiti naranče i limune…“
I tako u Umagu uvijek neki NAJ oriđinali. Čini se da je simbolično ovaj mali „Eden“ posađen pred sam Uskrs ne bi li podsjetio ljude, a osobito članove zajednice na rubu siromaštva, kakve bi mogle biti posljedice od njihovog grijeha, u ovom slučaju branja naranči i limuna. Vjerojatno ih sljeduje protjerivanje iz rajskog Citrus parka od strane komunalnih redara, zbog otkazivanja poslušnosti zemaljskom „Bogu“.
S. Bosnić/izvor: gradonačlnik.hr
.jpg%2C%20bron%C4%8Dano%20posu%C4%91e.jpg?1769536883240)
.jpg?1770914971725)
.jpg?1773577099491)
_1.jpg?1775308670408)
.jpg)
