REKORD U PRODAJI GRADSKE IMOVINE !

Izdvojeno :

REKORD U PRODAJI GRADSKE IMOVINE !

Gradonačelnik Vili Bassanese, sebe nikad ne demantira u stilu upravljanja i odlukama koje donosi.

Na dnevnom redu 4.sjednice Gradskog vijeća koja će se održati u srijedu 24.studenog, gradonačelnik podnosi prijedlog proračuna Grada Umaga za 2022.godinu.

Ovaj puta se Gradonačelnik neće moći pohvaliti rekordnim ukupnim proračunom jer prijedlog za iduću godinu planira manje ukupne prihode od proračuna u 2021.god.

U čemu je razlika između proračuna tekuće 2021. u odnosu na proračun za 2022.god.?

Proračun za 2021.g. bio je planiran u iznosu od 268.298.000 kuna i tada se Gradonačelnik nije propustio pohvaliti u medijima rekordnim iznosom proračuna nakon što je usvojen na Gradskom vijeću. U međuvremenu, tokom godine, neki se planirani prihodi nisu ostvarili i trećim rebalansom proračuna, koji se također podnosi na razmatranje i usvajanje GV slijedeću srijedu, ukupni predviđeni iznos proračuna je 259.211.00 kuna.

Usporedba proračuna 2021.g. sa 2022.g.

Koje proračunske stavke prihoda sadrži ovogodišnji proračun ?

Prihodi poslovanja 155.658.850
Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 22.287.719
Neto zaduživanja/financiranje 17.915.000
Raspoloživa sredstva iz prethodnih godina 63.349.431

U k u p n o 259.211.000

Što se planira u proračunu za iduću 2022.godinu ?

Prihodi poslovanja 155.480.062
Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 42.339.600
Neto zaduživanje/financiranje - 3.826.000
Raspoloživa sredstva iz prethodnih godina 58.850.338

U k u p n o 252.844.000

U čemu je ključna razlika u proračunskim prihodima između proračuna 2021.g. i 2022.g. ?

Vrlo jednostavno i razumljivo, kako zna reći gradonačelnik. U proračunu za 2022.g. nije predviđeno novo financijsko zaduživanje i za oko 4,5 milijuna kuna niži je iznos prenesenih vlastitih sredstava iz prethodnih godina.

Gradonačelnik je za 2022.g. odlučio pojačati aktivnost prodaje gradske imovine pa se tako planira u idućoj godini prodati imovine u vrijednosti od 42.339.431 kuna. Povećanje od 90% odnosno, skoro dvostruko.

No, to nije sve kada se radi o javno - gradskoj imovini. U projekcijama proračuna za 2023.g. i 2024.g. planira se također vrlo intenzivno, prodavati gradsko „obiteljsko blago“. Tako se u 2023.g. namjerava prodati imovine u vrijednosti od 39.324.600 kuna i u 2024.g. 39.069.600 kuna.

Prodaja imovine veća od ostvarenih prihoda od poreza i prireza na dohodak

Ono što karakterizira proračun Grada Umaga je veća prodaja gradske imovine od ostvarenih prihoda po osnovi poreza i prireza na dohodak u posljednje 3 godine (2019-2021) te planirana veća prodaja imovine od proračunskih prihoda od poreza i prireza na dohodak u 2022. i 2023.

Ništa bolji odnos neće biti niti u 2024. gdje je planirano prodati 39.069.600 kuna imovine ali se u projekciji proračuna nije prezentirao iznos na kontu 611 prihod od poreza i prireza na dohodak.

U razdoblju od 2018-2022(5 godina), Grad Umag je prodao i namjerava prodati(2022.g) ukupno 138.335.562 kune imovine i za isto razdoblje ostvario je i namjerava uprihodovati (2022.g) ukupno 137.499.873 kune od poreza i prireza na dohodak. Odnos je još lošiji ako se usporede planirani iznosi prodaje imovine u 2022.,2023. i 2024.godini koji ukupno iznose 120.733.631 kunu a planirani prihodi od poreza i prireza na dohodak sasvim sigurno neće biti viši od 90.000.000 kuna u 3 naredne godine.

Izgleda da se Gradonačelnik Bassanese, više oslanja na proračunske prihode od prodaje nefinancijske imovine umjesto da aktivno radi na ostvarenju većih prihoda od poreza i prireza na dohodak.

Ukupno, za razdoblje od 2009. do 2023.g. Grad Umag je prodao i planira prodati (2022. i 2023.) gradske imovine u vrijednosti od 310.720.230 kuna odnosno cca 41.400.000 eura.

Prodaja sportsko-rekreativnih površina

Najviše se prodaje gradsko zemljište a vidljiva je tendencija „rasprodaje“ sportsko-rekreativnih površina koje se nalaze uz samo more ili u centru Grada Umaga. Ono što bi trebalo služiti svim građanima za šetnju, sport i rekreaciju, prodaje se i pretvara iz javnog vlasništva u privatno.

Sada je već jasno, na redu je prodaja sportsko-rekreativne zone u Svetom Pelegrinu (Zlatorog).

Opravdanje za prodaju nefinancijske imovine

Opet ćemo se naslušati objašnjenja da se od novaca prikupljenih od prodaje gradske imovine grade komunalni objekti i infrastruktura koji će doprinijeti razvoju Grada Umaga a to znači i većim proračunskim prihodima.

Razvijenost neke jedinice lokalne samouprave najbolje se može mjeriti visinom proračunskih prihoda od poreza i prireza na dohodak. Te prihode običavamo klasificirati kao najkvalitetnije proračunske i porezne prihode jer su rezultat ukupne zaposlenosti i gospodarske aktivnosti i predstavljaju kategoriju nenamjenskih proračunskih sredstava što znači da se mogu upotrijebiti za bilo koju svrhu.

U Umagu, kretanje odnosno rast prihoda od poreza i prireza na dohodak ne pokazuje „razvijenost“ Grada. Krivulja rasta ili pada prihoda od poreza i prireza na dohodak pokazuje da se nismo pomaknuli od iznosa te vrste proračunskih prihoda u razdoblju od 2009. do danas. Grad Umag je u 2009.g. ostvario 34.647.565 kuna od poreza i prireza na dohodak a u rekordnoj 2019.g. tek 31.039.481 kunu.

Istina je, da su se tokom navedenog razdoblja (2009-2019) mijenjali propisi i kriteriji tj. dio poreza na dohodak kojeg je država prepuštala JLS. No, kako za Umag tako i za druge općine i gradove.

Grad Rovinj, kao primjer, ostvario je u 2009.g. 36.633.259 kuna prihoda od poreza i prireza na dohodak a u 2019. 47.155.033 kuna.

U Gradu koji se „razvija i raste“ imamo u desetogodišnjem razdoblju pad prihoda od poreza i prireza na dohodak od 3.608.084 tj. pad od 10,4%. U Rovinju za isto razdoblje imamo rast prihoda od poreza i prireza na dohodak za 10.521.774 tj. rast od 28,7%.

Treba li tome dodati neki komentar što znači gospodarska razvijenost i usporedba Umaga i Rovinja ?

Tekst: Veljko Ivančić