Povijest Fabergéovih jaja

Izdvojeno :

Objavljeno: 11.04.2023 u Objavljeno: 11:18

Foto: Wikimedia Commons

Remek-djela zlatarske umjetnosti nastala sredinom 19. stoljeća kao rezultat neobične ljubavne priče

Jedna od najljepših, najvećih i najvrjednijih zbirki pisanica u Europi nalazi se u zagrebačkome Etnografskom muzeju. Najstarija pisanica, dar biskupa Josipa Jurja Strossmayera, je iz Beča i potječe iz 1847. godine. Međutim, najpoznatija jaja su ona Fabergéova.

Riječ je o uskršnjim jajima iz zbirke od ukupno 52 jaja, od kojih su dva nezavršena primjerka, napravljena od skupocjenih metala i ukrašavana zlatom, srebrom, emajlom i draguljima za ruske careve u razdoblju od 1885. do 1917. godine. Do danas je sačuvano oko 50 Fabergéovih jaja, koja se smatraju remek-djelom zlatarske umjetnosti.

Neobična ljubavna priča potresla je rusku dinastiju Romanov sredinom 19. stoljeća.

Najstariji sin Nikola trebao je nasljediti svog oca, cara Aleksandra II. Želio se oženiti nježnom princezom Dagmar, kćeri danskog kralja. Dagmar je bila blaga djevojka koju je obitelj zvala Nini. No, Nikolina prerana smrt prekida njihove planove za budućnost, a prijestolje nasljeđuje njegov mlađi brat Aleksandar.

Aleksandar će se vjenčati s Dagmar iz diplomatskih razloga ili možda zato što ga je Nikola prije smrti zamolio da se oženi njegovom zaručnicom iako je volio drugu. Međutim, ono što je bila moralna pretvara se u ljubavnu priču, a Aleksandar će okrunjen za cara cijeli život bdjeti nad Dagmarinom srećom, koja je postala ruska carica i uzela ime Marija Fjodorovna.

Jedne godine prilikom proslove Uskrsa car Aleksandar daruje carici Mariji kokošje jaje. Prvi je to u nizu komada nakita koji će obilježiti povijest Romanovih do njihova pada i donijeti slavu draguljaru Carlu Fabergéu. Luj XIV. protjerao je hugenotske pretke Carla Fabergéa 1685. iz Francuske.

Carlov otac Gustav otvorio je stoljeće i pol kasnije skromnu prodavaonicu nakita u ruskoj prijestolnici Sankt Peterburgu, koji je od svoga nastanka bio grad snova i želja. Simbol je ambicije ruskog cara Petra Velikog koji je 1703. odlučio na delti rijeke Neve izgraditi novu prijestolnicu koja izranja iz ništavila.

Grad otvoren prema Zapadu sagradili su arhitekti pristigli iz Europe. Kako bi naselio taj grad, car je naredio aristokratima i imućnim buržujima da napuste Moskvu i ovdje izgrade raskošne palače, da se nasele na zemlji gdje snijeg i led okuje sve, gdje ljeti sunce nikad ne zalazi.

Kako su prolazila desetljeća, Sankt Peterburg je postao otmjen grad koji je konkuriarao glavnim europskim prijestolnicama. Čim su stigli lijepi dani, zabave su se redale jedna za drugom. Nije se pazilo koliko se troši, a najbolji draguljari natjecali su se u kreativnosti ne bi li privukli bogatu, zahtjevnu i često osebujnu klijentelu. Samo su ovdje mogla nastati vesela Fabergéova djela.

Gustav u cilju naobrazbe šalje sina Carla 1861. na proputovanje Europom te on tamo otkriva najveće draguljare i posjećuje glavne muzeje u Frankfurtu, Londonu, Parizu, Rimu, Firenzi i Napulju. Ubrzo nakon povratka u Sankt Peterburg, Carl je počeo surađivati s muzejom Ermitaž, gdje je počeo proučavati djela skitskog blaga, koje je otkriveno tijekom arheoloških iskapanja na Krimu.

U obiteljskoj radionici pokreće kopiranje tog izuzetnog nakita. Carl pokušava uspostaviti odnose s carskim kabinetom, jer zna da ti kontakti mogu otvoriti put za prestižne narudžbe, često povezane s poviješću carstva i životom Romanovih. Tijekom vijenčanja carevića Aleksandra i princeze Dagmar, 1866. Kući Fabergé obratio se carski kabinet.

Kad je Carl preuzeo vođenje trgovine, proizvodnja je bila uobičajena, ali uspjeh će im donijeti talent mladog draguljara i sudbina. Car Aleksandar žrtva je atentata 13. ožujka 1881. godine. Carević Aleksandar naslijedio ga je pod imenom Aleksandar III. Novi carski par igrat će važnu ulogu u sagi o Kući Fabergé. Car je na Sveruskoj izložbi u Moskvi 1882. zamijetio kopije skitskog nakita, za koje Fabergé osvaja zlatnu medalju.

Fabergé je obiteljska tvrtka. Carlu se pridružuje njegov mlađi brat Agaton, a dvojica braće se nadopunjuju. Agaton puca od kreativnosti, a Carl je vizionarski poduzetnik. Zajedno će proširiti proizvodnju, upustiti se u industriju izrade darova, pobuditi kreativnost dizajnera različitih radionica i proizvesti nevjerojatne predmete, te time uzdrmati tržište nakita.

Uskrs je najveći vjerski praznik u Rusiji, a taj dan pravoslavna crkva obilježava s više sjaja nego bilo koji drugi blagdan. Jaje je simbol Kristova uskrsnuća. Car Aleksandar III. je kod Carla Fabergéa 1885. naručio dar za suprugu, jer je želio darovati neobično uskrsno jaje, a to kokošje jaje je ušlo u povijest.

Fabergé osmišljava zlatno jaje malo veće od šest centimetara prekriveno slojem bijelog mat emajla koje se otvara, a njegova unutrašnjost krije više iznenađenja: zlatna kugla, kokoš čije je fino rezbereno perje napravljeno od zlata različitih boja, a oči su joj od rubina. Kokoš je ispod krila skrivala sićušnu carsku krunu i privjesak s rubinima koji su, u međuvremenu, izgubljeni ili ukradeni. Prvo Fabergéovo jaje sačuvano je do danas.

Carica Marija Fjodorovna je toliko radosna da car Aleksandar III. obavještava Fabergéa da će za svaki Uskrs morati izraditi novo jaje. Tako će godine života tog para i te zemlje biti obilježene darovima koji će postati njihov simbol. Renesansno jaje koje potječe iz 1894. svojevrstan je zloslutan znak, posljednji simbolični cara Aleksandra III. dragoj supruzi. U manje od godinu dana umire od zatajenja bubrega.

Tradiciju je nastavio i njegov nasljednik Nikola II. Nakon smrti Aleksandra III., 1. studenoga 1894., njegov sin, Nikola II., poklonio je Fabergéovo jaje svojoj ženi Aleksandri Fedorovnoj i majci, udovici carici Mariji Fedorovnoj. Zapisi su pokazali da je od 50 carskih uskršnjih jaja 20 darovano prvoj, a 30 drugoj. Jaja su se izrađivala svake godine osim 1904. i 1905., tijekom Rusko-japanskog rata.

Svako Fabergéovo jaje ima svoje ime, npr: Labud, Paun, Ružin pupoljak, Carević itd., a čuvaju se u muzejima i zbirkama kolekcionara. Najviše ih se nalazi u zbirci ruskog bogataša Viktora Vekselberga te u moskovskom muzeju na Kremlju. Carska su jaja uživala veliku slavu. Fabergé je dobio narudžbu da izradi slična jaja za nekoliko privatnih klijenata, uključujući vojvotkinju od Marlborougha, obitelj Rothschild i Jusupov.

Slavni zlatar je također dobio narudžbu da napravi dvanaest jaja za industrijalca Alexandera Kelcha, iako se čini da ih je samo sedam dovršeno. Nakon revolucije i nacionalizacije Fabergéove radionice u Sankt Peterburgu od strane boljševika 1918., obitelj Fabergé napustila je Rusiju, a Carl Fabergé je umro 24. rujna 1920 u Švicarskoj.

Zaštitni znak Fabergé od tada je prodan nekoliko puta, a nekoliko je tvrtki prodavalo robu vezanu uz jaja pod imenom Fabergé. Tvrtka za nakit Victor Mayer proizvodila je od 1998. do 2009. ograničenu seriju Fabergé jaja prema licenci Unilevera. Zaštitni znak sada je u vlasništvu tvrtke Fabergé Limited, koja proizvodi nakit s temom jaja.

IZVOR:7DNEVNO