Plaće rastu brže od inflacije

Izdvojeno :

Objavljeno: 27.05.2026 u Objavljeno: 18:01

Prosječna plaća dosegnula je 1.555 eura, a medijalna 1.317 eura

Od početka mandata 2016. do ožujka 2026. nominalna plaća rasla je za 108 posto, a realna, kada se oduzme inflacija, za 49 posto. Time smo, dvije godine prije kraja mandata naše treće Vlade, došli nadomak zadanoga cilja, a to je da prosječna plaća u Hrvatskoj do 2028. bude 1600 eura, što nam se, prema ovoj dinamici rasta, čini itekako ostvarivim.

Nakon stranačkih tijela predsjednik Vlade dao je izjavu za medije o aktualnim temama Osvrnuo se na obilježavanje 35. obljetnice postrojavanja Zbora narodne garde i postrojavanja Hrvatske vojske i policije. Zahvalio je ministrima Medvedu, Anušiću i Božinoviću na organizaciji obljetnice ovog važnog događaja iz Domovinskog rata.

Počeo prvi Tjedan Hrvata izvan Hrvatske

Podsjetio je da su u tijeku aktivnosti Prvog tjedna Hrvata izvan Hrvatske koji je započeo danas. Riječ je, kazao je, o jednoj novoj manifestaciji koju je Hrvatski sabor, na prijedlog Vlade, usvojio ove godine. Danas je otvorena i izložba posvećena velikom hrvatskom, ali i svjetskom slikaru, grafičaru i pjesniku Virgiliju Nevjestiću, a tijekom tjedna održat će se velik broj kulturnih događaja a za petak je planirana i redovita sjednica Savjeta za odnose s Hrvatima izvan Hrvatske.

Plenković je izrazio zadovoljstvo podacima Državnog zavoda za statistiku koji ukazuju na to da je prosječna plaća u ožujku iznosila 1.555 eura.

Vlada nadomak cilju da prosječna plaća do 2028. bude 1.600 eura

„Time smo dvije godine prije kraja mandata naše treće Vlade došli nadomak, samo 45 eura, zadanoga cilja, a to je da prosječna plaća u Hrvatskoj do 2028. bude 1600 eura, što nam se, prema ovoj dinamici rasta, čini itekako ostvarivim“, poručio je premijer, napomenuvši da je medijalna plaća 1.317 eura.

Ocijenio je da ti podaci govore da nam je od početka mandata nominalna plaća rasla za 108 posto, a realna, kada se oduzme inflacija, za 49 posto.

Novo izdanje trezorskih zapisa. Građani svoju ušteđevinu povjeravaju državnim vrijednosnicama

Predsjednik Vlade osvrnuo se i na novo izdanje trezorskih zapisa koje je krenulo od danas. Ovo izdanje vrijedno je 1,3 milijarde eura uz godišnji prinos od 2,85 posto, a u prvih tjedan dana otvoreno je isključivo fizičkim osobama.

„To je praksa koju imamo već nekoliko godina i koja se pokazuje vrlo dobrom u smislu da naši građani svoju ušteđevinu povjeravaju, prije svega, državnim vrijednosnicama, konkretno ovaj slučaj - trezorskim zapisima“, kazao je Plenković.

Osvrnuo se na prošlotjedni posjet Virovitičko-podravskoj županiji gdje je otvoren novi dječji vrtić u Mikleušu, zatim Centar za posjetitelje Parka prirode Papuk i prvi Centar za starije osobe u Voćinu, kazavši da je to primjer onoga što Vlad radi u politici ravnomjernoga razvoja i decentralizaciji.

Podsjetio je da ulaganje u obrazovnu infrastrukturu u mandatima ove Vlade iznosi 3,2 milijarde eura. „Dakle, ulaganje bez presedana koje diže hrvatsko obrazovanje na sasvim novu razinu“, ocijenio je Plenković.

Očekujemo kvalitetnu dinamiku gospodarskih aktivnosti

Što se tiče drugih političkih tema predsjednik Vlade osvrnuo se na ljetnu prognozu Europske komisije. Rast na razini EU u 2026. procijenjen je na 1,1 posto, a rast eurozone na 0,9, dok je Hrvatska procijenjena na 2,7 posto.

„To je za 0,1 posto više nego što je Vlada predvidjela u našim dokumentima. Njihova procjena inflacije niža je nego što mi procjenjujemo. Prema tome, očekujemo kvalitetnu dinamiku gospodarskih aktivnosti u ovoj godini“, zaključio je predsjednik Vlade.

Smanjuje se broj neriješenih sudskih predmeta

Govorio je i o danas organiziranoj konferenciji Ustavnog suda i Vrhovnog suda o sudskom dijalogu, kazavši da je to bila prigoda za osvrt u procese u pravosuđu.

Ponovio je da je u Hrvatskoj u dvadesetak godina koje su iza nas, od početka procesa pristupanja EU do danas broj neriješenih predmeta, zaostataka, smanjen za više od milijun, a zadnjih pet godina za 80.000 i taj se broj i dalje smanjuje.

„Očekujemo nakon poboljšanja materijalnih prava, unapređenja niza zakonskih akata kojima smo omogućili da procesi traju kraće, i da sudovi budu učinkovitiji u bavljenju s tim predmetima“, poručio je premijer.

Od vanjskopolitičkih aktivnosti Plenković je najavio sutrašnji put u Sjevernu Makedoniju te kazao da je čestitao Janezu Janši na izboru za predsjednika Vlade.

„Očekujemo da u idućih desetak dana Slovenija dobije novu Vladu i da nastavimo suradnju kako smo imali proteklih godina“, kazao je.

Hrvatski suci birani su neovisno od politike

Upitan o najavljenim zakonskih izmjenama Kaznenog zakona i percepciji pravosuđa u Hrvatskoj, Plenković je kazao da percepcija pati od dvije boljke. Naglasio je da su svi suci u Hrvatskoj birani potpuno neovisno od politike.

„Prije dvadesetak godina napustili smo bilo kakav veći utjecaj političkih stranaka na izbor sudaca. Izbor sudaca ili državnih odvjetnika radi se kroz Državno-sudbeno vijeće, Državno-odvjetničko vijeće i tu dominiraju ili suci ili državni odvjetnici i profesori prava iz akademske zajednice“, pojasnio je.

Međutim, nastavio je premijer, postoji druga stvar, a to je učinkovitost.

Zbog slučaja u Drnišu i ubojstva mladića kojega je ubio osuđivani ubojica, Plenković je na pitanje novinara rekao da se razmatra kazna doživotnog zatvora za najteža kaznena djela.

"Uočili smo da sudu nije lako adekvatno procijeniti koliko dugo nakon odsluženja kazne trebaju trajati sigurnosne mjere i smatramo da bi tu kvalifikaciju trebalo pomaknuti pred kraj izdržavanja kazne i smanjiti rizike da recidivisti ponovno počine najteža kaznena djela", kazao je.

Upitan je li postojala mogućnost da sustav reagira, odgovorio je da je problem što se nije reagiralo brže, jer predmet je došao na šibenski sud 2023., a nije zakazana rasprava nakon dodjele predmeta u rad od 2024. To znači da nitko nije gledao o kakvom se slučaju radi. Trebalo je odraditi trijažu i vidjeti postoje li rizici, a nadzor koji radi DORH i inspekcija koju je poslao ministar pravosuđa treba analizirati je li bilo propusta, rekao je Plenković.

Kostanjević priznao krađu, što je devastirajući moment za Tomaševića

Vezano uz slučaj Koste Kostanjevića, Plenković je naglasio da je formalno-pravno tu riječ o nagodbi, ali zapravo o priznanju ozbiljne krađe od 450.000 eura primljenih kao mito i devastirajućem momentu za gradonačelnika Tomaševića.

"Pratimo tu temu danas, i zadnjih više od godinu dana. Tu je riječ formalno-pravno o nagodbi, no riječ je o priznanju krađe, ozbiljne krađe od 450.000 eura koje je primljeno kao mito. Kad to povežemo s ostatkom novaca izvučenim iz Ustanove za upravljanje sportskim objektima, dolazi se do skoro dva milijuna eura štete", rekao je Plenković.

Dodao je da u oči upada medijski tretman ove teme, naglasivši da je ovo jedan objektivno vrlo devastirajući trenutak za Tomaševića i za Možemo.

Veliki politički poraz Možemo

Da je, kazao je premijer, slučajno HDZ u poziciji ovoga što se danas događa Možemo - ne bi sigurno mogao proći narativ da se više vjeruje Kostanjeviću nego glavnom državnom odvjetniku, da je riječ o političkom predizbornom progonu.

„To je tema koja s nekoliko aspekata politički razara svojevrsno licemjerstvo čistunstva Možemo i stavlja ih vrlo jasno u kontekst ozbiljnih korupcijskih djela primanja i davanja mita i izvlačenja novaca“, ustvrdio je Plenković.

Tu je, dodao je, još i nereagiranje, praktički do zadnjeg trena, da se novac koji je izvučen zatraži pravnim putem od onih koji su ga izvukli.

„To je po mom dubokom uvjerenju veliki politički poraz Možemo“, nastavio je Plenković te napomenuo da neki predstavnici danas Možemo bježe od medija pa otkazuju konferencije kao Tomašević, dok drugi hoće reći da mi tu nešto izmišljamo.

"Ništa mi tu ne izmišljamo - temu im je u eter stavio 'stari desničar' odvjetnik Nobilo, nagodio se njihov čelnik uprave za Upravljanje sportskim objektima, priznavši krivnju i uzimanje 450.000 eura. Sandra Benčić to želi staviti u kontekst da mi želimo da ispade da smo svi isti. Ne, nismo mi svi isti. Mi smo puno puta dobivali velike kritike javnosti. Ja danas medijsko čerečenje Možemo ne vidim“, ocijenio je Plenković.

Naglasio je da je to njihov teški porez i dokaz da je, nažalost, korupcija nešto što je prisutno. To je ozbiljan veliki politički i pravni problem za gradsku vlast, ustvrdio je Plenković.

Izmišljene teze iz Srbije otkrivaju dubinu političke krize u toj zemlji

Kratko je komentirao poruke iz Srbije, kazavši da oni kontinuirano ponavljaju t lažnu tezu o tome da se Hrvatska upliće u unutarnje procese, pa i ove prosvjede koji traju u Beogradu.

Poručio je da u Hrvatsku dolazi velik broj državljana Srbije koji sezonski dolazi raditi i da se taj broj povećava, što očito pokazuje da im je u Hrvatskoj dovoljno dobro.

„A što se tiče našeg uplitanja u ovakve stvari, ono ne postoji, ono je izmišljena teza koja traje već poprilično dugo i očito govori o dubini političke krize koja potresa Srbiju, koja je objektivno gledajući zahtjevna, pa ovi koji su dobri s Kostanjevićem, oni bi htjeli reprizirati taj scenarij u Hrvatskoj“, poručio je predsjednik Vlade.

Mjere protiv inflacije

Govoreći o paketu antiinflacijskih mjera, Plenković je rekao da će biti usvojen i da traju konzultacije u resorima i među koalicijskim partnerima. Poručio je i da je klubovima zastupnika u Hrvatskom saboru omogućeno da predlože kandidata za čelnu osobu Hrvatske narodne banke te da se i o tome vode konzultacije.

„Imamo određena kadrovska rješenja i to bi ubrzo trebalo biti riješeno“, nastavio je Plenković.

Dodao je da će ovaj tjedan biti rasprava o razrješenju guvernera Vujčića koji 1. lipnja preuzima novu dužnost drugog čovjeka Europske središnje banke.

Vlada će i dalje financirati sport, cijeli proces učinit ćemo transparentnijim i lakšim za kontrolu

U vezi izbora u Hrvatskom olimpijskom odboru, Plenković je rekao da će trajati oko dva mjeseca te da se svatko tko se želi kandidirati treba ispuniti odgovarajuće statutarne pretpostavke.

Potvrdio je opredijeljenost za potpunu transparentnost i zakonito trošenje sredstava što znači da će se i dalje financirati sport te napomenuo da je ministar Tonči Glavina predstavio pravilnik koji bi taj cijeli proces učinio transparentnijim i lakšim za kontrolu.

„Dakle, mi smo kao Vlada i kao stranka itekako za sport, za podržavanje sportaša, trenera, stvaranje preduvjeta za najsjajnija odličja na domaćim i međunarodnim natjecanjima, ali isto tako za potpuno transparentnost i zakonito trošenje sredstava koja su na raspolaganju, što znači da ćemo i dalje financirati sport“, zaključio je premijer.