Nakon brutalnog incidenta na plaži Kempinski, oglasili se vlasnici susjednih parcela
Nakon posjeta državnih inspektora. Kroji li krupni srpski kapital umašku politiku kako tvrde diskriminirani Slovenci?
Objavljeno: 01.05.2024 u Objavljeno: 08:54
Ribič: „Naše se parcele nalaze u građevinskom obuhvatu turističko-ugostiteljske namjene Alberi i možemo graditi rezidencijalne vile s bazenima!“
Umag - Udri opet po Slovencima, zazvučala je nedavna objava u medijima o bespravnim graditeljima po okolici Umaga u stilu izjava gradonačelnika Umaga Vilija Bassanesea dok ih proziva okupatorima i uzurpatorima. Naime, snažno je odjeknula vijest da je pokrenuta svojevrsna hajka iz Državnog inspektorata u češljanju terena Umaštine, nad više od 200 prijavljenih divljih objekata smještenih/zidanih na poljoprivrednom zemljištu i šumama tj. izvangrađevinskom području Grada Umaga. Obavljali su nadzor u naseljima Kanal, Murine, Materada, Špekula, Alberi…prema dojavama očevidaca. Izostavili su izvide na Crvenom vrhu, široj javnosti poznate po bespravno izgrađenim molovima na pomorskom dobru još iz vremena Jugoslavije. Građevinski inspektori se molića nisu dotakli svojim intervencijama.
Čemu nadzor i u građevinskom području?
Osobitu pozornost privukla je vijest iz središnjeg dnevnika HRT-a kojemu su iz Državnog inspektorata poslali priopćenje 16. travnja o nadzoru po Umaštini: „ Budući se radi o izvangrađevinskom području propisane mjere su rješenje o uklanjanju s rokom od 15 dana sukladno odredbama članka 115. Zakona o državnom inspektoratu. Ukoliko investitor ne postupi po rješenju o uklanjanju izvršenju rješenja pristupit će se putem treće osobe na trošak investitora.“ I doista, svi bespravno postavljeni montažni objekti ili izgrađene građevine, sklopivi mobilni objekti i kamp prikolice nalaze se tu po šumama i poljoprivrednim terenima- izvangrađevinskom području što su inspektori izvidjeli, osim ovih u Alberima jer se radi o izdvojenom građevinskom području (plan UPU Alberi) ugostiteljsko -turističke namjene na kojem je moguće graditi hotel (T1) i turističko naselje (T2) tj. rezidencijalne vile s bazenima! Međutim, Državni inspektorat u vijestima ne spominje intervencije u građevinskom obuhvatu, ni u dnevniku od 16. travnja, ali ni u onima ranije, primjerice u iz prosinca 2023. kad kreću u akcije čišćenja ilegalnih objekta po Istri i Kvarneru.
Nakon obavljena posla građevinskih inspektora obišli smo neke pregledane lokacije i divlje nastambe. Uglavnom, oznake zatvorenih gradilišta (odnosno zabrane pristupa objektima koji su za uklanjanje) postavljali su na ograde dvorišta, obližnja stabla ili direkt na mobilne kućice, male brvanare, sklopive mobilne objekte ili kontejnere, te smo oznaku uočili i na jednoj zidanoj građevini stambene namjene.
U fantomskom naselju Kanal već su dosta toga sami vlasnici uklonili. Gotovo nigdje nismo zatekli živu dušu, osim u Gornjem Picudu i nekolicinu njih u šumovitim dijelu naselja Murine.
Tu su oznake zatvorenih gradilišta (uklanjanja i rušenja objekta) zakačene na cca 20- ak sklopivih objekta i kontejnera, jednoj građenoj kući, ali život se odvija u starom ritmu, vlasnici i povremeni stanari se nimalo ne uzbuđuju zbog intervencije inspektora.
Nejasni kriteriji za rušenje objekata
Put nas je odveo dalje u najozloglašenije Albere. Iznimku pri obilasku inspektora, naselje u građevinskom obuhvatu. Sunčan je dan, tišina vlada u naselju pod gustim krošnjama borova. Rijetka smo živa bića sreli putem. Malene parcele su lijepo uređene, pokošene, održavane, kako to već doliči Slovencima, eko osviještenima, poznatim ljubiteljima i štovateljima prirode. Na jednom puteljku nailazimo na postarijeg gospodina Ivana Ribiča, vlasnika drvene kleti, površine oko 18m2. „Parkirana“ je na visokim drvenim nogama-cokle, i nije u dodiru s tlom, pojašnjava. Inspektor mu nije postavio oznaku zabrane pristupa gradilištu (za uklanjanje) i on ne zna što misliti sada. Vlasnik je parcele još od sedamdesetih godina, a prethodni vlasnik je istu kupio od domaćeg Salvorina pedesetih godina 20.stoljeća kao građevinsku.
-Kontrolirali smo i prebrojali da su na Alberima postavili 24 oznake zabrane/ uklanjanja na 208 parcela. 12 na istočnom dijelu, a 12 na zapadnoj strani. Koliko sam upućen na tih 208 parcela je sedam zidanih kućica, veličine +/- 20m2, ali sve su izgrađene prije 2010. i podnijeli su gazde zahtjev za legalizaciju. Ostalo je, oko tridesetak sklopivih objekata, mobilnih i pokretnih drvenih kućica ili kamp prikolica, pojašnjava Ribič i dodaje.
-Zato su nam nejasni kriteriji po kojima su stavljali oznake zatvorenih gradilišta/ „rušenja“. Uočili smo da se radi o objektima koji imaju izbetonirano postolje na koje je postavljen mobilni objekt ili su vlasnici nešto betonirali u dvorištu, dvoji Ribič i vodi nas u razgled naselja. Usput pripovijeda.
Dolaskom investitora Gajića niču problemi u Alberima
-Navratili bi tu ranijih godina komunalni redari, ali nisu nas upozoravali da smo problematični, a kamoli vršili pritisak da išta maknemo. Sve dok se nije pojavio prije dvije godine susjed i veliki investitor Vojislav Gajić iz firme Čista voda projekt koji je gradio u našem naselju resort Petram. Gradonačelnik Umaga Bassanese, očito pogoduje krupnom kapitalu i mi smo postali žrtve krupnih interesa. Prvo je Bassanese počeo s optužbama protiv nas u medijima. Nazivao nas uzurpatorima plaža i pomorskog dobra kako bi nas ocrnio u javnosti i lakše otjerao s naših parcela, a mi to nismo bili nikad, Pristup plažama u Alberima je uvijek bio slobodan i besplatan, a ne kao na obližnjoj plaži Kempinski, bez zadrške će Ribič. Nastoji to obrazložiti.
- Kao prvo, naše se parcele nalaze u građevinskom obuhvatu turističko-ugostiteljske namjene prema planu UPU Alberi – turizam. Već smo mi vlasnici sve dobro proučili s urbanistima i odvjetnicima. Prikazivati naše terene u medijima kao poljoprivredno zemljište ili šumu, je laganje u javnosti. Alberi su zona turizma. I kao što je Gajić gradio hotel i apartmane u vilama, mogli bi i mi. I to rezidencijalne vile s bazenima. Ali mi ne iskazujemo interes za time. I zato još nismo konzumirali našu građevinsku dozvolu, dok Čista voda jest. Godinama se pokušavamo dogovoriti i molimo Grad Umag da nam u urbanističkom planu prenamijeni obuhvat od 208 parcela iz rezidencijalne namjene (T2) u zonu kampa (T3) jer bi u ovoj turističkoj zoni, jedan komercijalni eko-kamp u zelenom raju svima dobro došao, ali nemaju sluha u Gradu. Uputili su nas na Istarsku županiju i njihov urbanistički plan. Ovi su prihvatili naš ideju, dali nam podršku, ali ništa se tu ne može bez volje Grada. Brisanja rezidencijalnih vila i prenamjene u kamp. Gradonačelnik ne želi udovoljiti našem zahtjevu. Izgradnjom resorta Petram započinju prave muke i ucjene za sve nas, nastavlja Ribič.
- Gajiću su dopustili u Gradu Umagu čitav niz građevinskih zahvata mimo plana UPU Alberi. Dopustili su im devastaciju jedinstvene prirodne obale, bespravnu gradnju plaže, nasipavanje mora i betoniranje obale pa im je Ministarstvo kasnije ukinulo koncesiju na pomorskom dobru zbog niza nezakonitih radnji. I sam Grad Umag je trajno uništavao obalu i gradio šetnicu od plaže Petram do plaže Kempinski. U tom naletu bagera nestajali su dijelovi, stotine metara naših obalnih parcela, a ta šetnica uopće nije trebala biti na pomorskom dobru prema planu Alberi. Da stvar bude još gora, kada smo se pobunili, gradonačelnik nas je još više „zajašio“ i u novom prijedlogu izmjena plana Grada Umaga veliki broj naših parcela uz more, umjesto u zonu kampa, predlože pretvoriti u rekreativne parcele. To je van pameti! Da vam privatne parcele pretvore u livadu za rekreaciju? Tko će se rekreirati na našim privatnim i ograđenim parcelama?, povišena tona se pita Ribič i zaključuje.
Slovence zakidaju, Srbima podilaze
- Nama Slovencima nanosi štetu, a sve u interesu srpskog kapitala, to napišite. Ne znaju kako nas otjerati jer smetamo betonskom getu Petrama, pa nas pokušavaju uništiti kroz nove izmjene plana. Dok Gajiću žele iz Grada legalizirati s tim izmjenama plana sve što je sagrađeno bespravno, pa čak i ovu obalnu cestu, tzv. šetnicu. U sve smo dobro upućeni od stručnjaka i kao vlasnici organizirani smo u grupu Alberi gdje komuniciramo. Smatramo to diskriminacijom, napišite. Jednima Bassanese pogoduje, a s nama koji smo tu preko pola stoljeća ne želi razgovarati. Sije zlu krv, ali nećemo pristati ni pod koju cijenu prodavati naše parcele ovima iz Petrama. I još Slovence naziva uzurpatorima i okupatorima.
To je jako loše odjeknulo u slovenskoj javnosti. Nisu svi ljudi isti, pa ni mi Slovenci, završava Ribič monolog i veli da su inspektori iz Zagreba u nadzoru bili vrlo ljubazni i rekli vlasnicima da po dostavi rješenja na kućne adrese imaju pravo na žalbu u žalbenom roku. Za kraj je Ribič još naveo da ih sada dolaze „zastrašivati“ komunalni redari Grada Umaga.
-Pa što oni žele? Zar kontroliraju građevinske inspektore? Nisu ovi iz Grada šefovi tj. državnom inspektoratu koji je obavio uredno svoj nadzor. Oni mogu prijavljivati nezakonite radnje, ali inspektori su obavili svoje, kazuje Ribič pri oproštaju i odlazi prema drvenoj pokretnoj kućici, iznad šetnice u vlasništvu para iz Bugarske.
Što se pričalo na ručku?
Ribičeve optužbe navele su nas da razgrnemo jedan nedavni događaj. Samo dan prije poduzetih radnji građevinskog inspektorata na Umaštini sudeći prema dostavljenim fotografijama ( i provjeri registarskih oznaka Škode) sreli su se na ručku u poznatoj petrovljanskoj konobi gradonačelnik Bassanese, pročelnik odjela za prostorno uređenje i komunalni sustav Diego Banković i njegova zamjenica Suzna Nekić Šuflaj s gostima iz DIRH-a Zagreb, s načelnikom sektora za nadzor građenja DIRH-a Davorom Šantakom?! Možda su uz slasne zalogaje dogovarali terensku strategiju?
Možda se dotakli onih kojima treba prvima zabiberiti? Odgovor visi u zraku. Ali stoji činjenica da su dan poslije ručka osvanuli gr. inspektori upravo u građevinskom području Alberi- turizam, podno elitnog Petrama? Odmah potom razmiljeli su se s oznakama zabrana po šumama i poljoprivrednim parcelama tj. izvangrađevinskom području „divlje“ Umaštine.
Dvostruka mjerila državnog inspektorata
I za kraj nešto o diskriminaciji. Vrijede li u Gradu Umagu i državnom inspektoratu dvostruka mjerila? Primjerice, umaške ugostiteljske terase sagrađene su bespravno na pomorskom dobru u starome gradu i unatoč izdanim rješenjima o rušenju od strane Državnog inspektorata još 2004. nisu uklonjene već 20 godina. Znači, ne mora se rušiti!!!, može se pronaći kompromis, do nekog legalnog zahvata. Trebaju li se svi bespravni graditelji ugledati na njih? Poglavito Slovenci u građevinskom obuhvatu Alberi –turizam.
Ili na Alberima lokalnu politiku prema svojim interesnim zakonima ipak kroji krupni srpski kapital, kako tvrde diskriminirani Slovenci.
Sanja Bosnić
.jpg%2C%20matija%20vla%C4%8Di%C4%87%20ilirik.jpg?1763380405502)
.jpg, savudrijska borovi, 2.jpg)
.jpg,ahile papa, nasl to.jpg)
.jpg, nasl reportaža.jpg)