Nakon brutalnog incidenta na plaži Kempinski, oglasili se vlasnici susjednih parcela
Na rubu incidenta u Alberima. Aktivisti Umag – Savudrija protiv mutnih poslova Čiste vode., 2. dio
Objavljeno: 20.06.2023 u Objavljeno: 14:20
Čušpajz na terenu
Izvještavali smo o sudskoj raspravi-ročištu održanom na terenu u prokazanim Alberima, gdje nam sve govori da se tu provodi najveća i nepovratna devastacija obale na Jadranu. Grad Umag drobi i lomi morske stijene na pomorskom dobru za gradnju šetnice-obalne ceste na samim rubovima litica, unatoč tomu što je ista u prostornim planovima predviđena na stotinjak metara udaljenijoj lokaciji. Istodobno tvrtka Čista voda projekt d.o.o., nasipava (dohranjuje?!) more i betonira prirodnu plažu, gradi objekte za gospodarenje na plaži tj. pomorskom dobru. U tom su čušpajzu isprepletenih privatno-javnih radova prilikom utvrđivanja granica pomorskog dobra oštećeni su vlasnica i suvlasnici, njih 42, parcele k.č.br. 128/3 k.o. Savudrija, koji tvrde da im je „nezakonito“ oduzeto, nestalo, isparilo i slično, oko 400m2 površine zemlje od ukupnih 3260m2. Kako i zašto nisu bili obaviješteni? Slučajno? Namjerno? Greškom? Uglavnom, oštećeni vlasnici pokrenuli su prema Općinskom sudu Pazin – stalna služba Buje privremenu mjeru zabrane korištenja i izvođenja radova preko tih netransparentno oduzetih dijelova „stare“ pripadajuće im parcele. Ročište je održano na terenu uz arbitražu sudskog vještaka mjernika-geodete iz Buzeta. O tome smo već iscrpnije pisali.
Tko je lisac u kokošinjcu?
No, ono što je prethodilo sudskoj raspravi na terenu podsjećalo je na neke od tragikomičnih scena iz Kishonova satiričnog romana „Lisac u kokošinjcu“. Tko je lisica, a tko kokoš u tom „kokošinjcu“ nije teško naslutiti analiziramo li odnos snaga u građevinskoj igri na Alberima - krupnog kapitala (lisica) i privatnih vlasnika (kokoši). Iliti krupnih i sitnih riba, uz more.
U svakom slučaju, žučljiva verbalna rasprava više sukobljenih strana, prije sudske, gotovo je kulminirala incidentom što je zabilježeno okom kamere.
Frcale teške optužbe
Prije održavanja sudske rasprave, radnici iz tvrtke Čiste vode i izvođača radova na pomorskom dobru tvrtke Koledić, na čelu s nadzornim organom i projektanticom Majom Bručić, iznenada su počeli razvlačiti i podizati plastičnu mrežu ( za gradilište) sredinom terena na početku gradilišta umaške šetnice, upravo na mjestu određenom za utvrđivanje međa pomorskog dobra i sporne privatne čestice k.č. br. 128/3 k.o. Savudrija. Jedna od suvlasnica spomenute čestice- svjedokinja na ročištu vrlo obzirno je zamolila radnike neka odustanu s tim postavljanjem jer time ometaju skorašnje sudsko vještačenje. No, ovi su se oglušili uz tvrdnju da je geodeta iz Grada Umaga jučer obavio mjerenje odredivši “točnu” liniju po kojoj danas moraju razvući plastičnu ogradu ?! S obzirom da su se iz Čiste vode oglušili, krenuli su, karikiramo, u napad aktivisti iz građanske inicijative Umag – Savudrija, Stefano Vidonis – Stevo i Danijela Grižon, (“naoružani” lopatom i motikom ne bi li uklonili postavljenu ogradu). Ubrzo se odnekuda pojavila i čelnica inicijative Monika Bonazza, britka na jeziku, potom Tanja Pavc, suvlasnica susjedne parcele, a ubrzo se ekipi čuvara prirodnih datosti naše obale, pridružila i aktivistica – ugledna odvjetnica i nezavisna vijećnica iz Fažane Lidija Udovički. Frcale su teške riječi i međusobna optuživanja s obje strane mreže.
Žanrovski obrati
Stevo i Monika su tvrdili da se radovi na pomorskom dobru izvode bespravno, Bručić je uzvratila da imaju građevinske dozvole, a Bonazza dobacila da su nezakonito izdane jer nisu u skladu s prostornim planovima Umaga i naselja Alberi. Predbacila je projektantici šetnice i plaže da se tu radi o sukobu interesa jer isti izvođač radova, firma Koledić izvodi radove na gradskoj šetnici i plaži. “Jesu li to klonovi?” ponavljala je Bonazza. Pavc je prozvala Bručić kako se investitor Čista voda nije nikada pridržavao obećane riječi prema susjedima, a Bručić onda zaprijetila svima zabranom kretanja po gradilištu. Udovički je na to upozorila da nije riječ o gradilištu nego pomorskom dobru, pozivajući se na Zakon o pomorskom dobru RH. Referirajući se na to da je pomorsko dobro opće dobro i nije u njihovu vlasništvu. Zatražila je i uvid u građevinske dozvole te dnevnik rada gradilišta, navodeći kako to ne drže na gradilištu… Bručić je zabranila i snimanje na javnoj površini, priprijetivši kaznenom prijavom. I rasle su, rasle tenzije. Pentola bolente! Puno je bilo nemilih podslojeva te priče žanrovskih obrata – kao iz nekog detektivskog romana. Stalno su sukobljeni vrtjeli u disproporciji pitanja i odgovora. Ali se krucijalno pitanje ticalo sporne mreže. Jesu li je iz tvrtke Čiste vode šporko odlučili postaviti baš pred sudsku raspravu ne bi li otežali /opstruirali vještačenje. Možda su postavljanjem ograde pokazali „kotu“ sudskom vještaku-geodetu do koje se prema njihovim mjerenjima proteže čestica pomorskog dobra, a gdje počinje čestica 128/3 u koju investitor ne zalazi (?). Je li mreža sugestibilno trebala vještaku označavati (po zakonu „lisice“) među razgraničenja privatnog i općeg. Vrag bi ga znao. Ali njezino montiranje uoči sudske rasprave budilo je niz sumnjivih pretpostavki. Kao i na kraju ročišta one neke vrlo čudne izjave samog mjernika – vještaka.
Previše se “naštimanih” likova i pogodovanja već se mjesecima vrti oko gradilišta u Alberima, pa ne isključujemo niti mutne rabote u svezi dijelova ove neopipljive parcele, 400m2 odjednom nevidljivih oku. I možebitno bi aktivistička buna još kulminirala, no svojom pojavom ju je silovito prekinuo odvjetnik Dario Čehić, punomoćnik vlasnika parcele, gnjevno uklonivši intrigantnu mrežu. Spustila se pobjednička tišina, ona u kojoj se u najvećem zamahu svađe neočekivano pojavi junak, kao osloboditelj žestoko zavađenih.
A onda je uskoro započela i sudska rasprava. Zanimljivo kako se po okončanju ovi iz Čiste vode više nisu sjetili „maločasne“ fantomske mreže. Uklonjena je i zato dandanas ostaje nejasan razlog žurbi montiranja iste kao fizičke, otežavajuće prepreke uoči sudskog ročišta.
Do daljnjega zaključana su još jedna vrata na Alberima iza kojih se kriju mutne priče i nedefinirane, tj. sumnjivo utvrđene koordinate na pomorskom dobru i dijelu čestice k.č. br.128/3. k.o. Savudrija. Kako je mogao nestati? Fali u naravi, a na papirima ne fali?!
Evo urnebesnih dokumentarca „U potrazi za 400m2 nestale parcele i protiv okupacije pomorskog dobra…“ snimano 14. lipnja 2023.
Sanja Bosnić