Nakon brutalnog incidenta na plaži Kempinski, oglasili se vlasnici susjednih parcela
Ministar Habijan gostujući u emisiji Studio Live N1 govorio o teškim kaznenim djelima
Objavljeno: 12.09.2026 u Objavljeno: 13:23
Kaznenopravna sankcija dolazi na kraju, važniji su prevencija i edukacija
Ministar Damir Habijan gostovao je u emisiji Studio Live N1 televizije u kojoj je, između ostalog, govorio o vršnjačkom nasilju, uvođenju doživotnog zatvora, teškom kaznenom djelu protiv okoliša i femicidu.
Govoreći o vršnjačkom nasilju i današnjem napadu učenika u zagrebačkoj školi, ministar je istaknuo kako je riječ o problemu koji zahtijeva odgovornost cijelog društva.
„Imamo sve veću pojavnost vršnjačkog nasilja - to je pitanje društva i odgovornosti svih nas. Ovo je pitanje koje moramo osvijestiti, vidjeti da postoji i pronaći način na koji to možemo spriječiti“, rekao je ministar Habijan.
Kaznenopravno kažnjavanje, dodao je, dolazi tek kada se događaj već dogodi, zbog čega naglasak treba staviti na prevenciju.
„Važniji je sinergijski učinak, dakle, pitanje edukacije, roditeljskog odgoja, obrazovnog programa“, rekao je.
Kao jedan od uzroka porasta nasilja ministar je izdvojio nove tehnologije i društvene mreže. Podsjetio je da je u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije osnovana radna skupina koja se bavi mogućnošću pristupa društvenim mrežama i dobnom granicom za njihovo korištenje.
„U ovom trenutku, ako govorimo o age verificationu, odnosno provjeri dobi, imamo i možemo je osigurati putem platforme mGrađani“, kazao je ministar.
Istaknuo je da je riječ o području koje je teško regulirati bez suradnje s velikim platformama koje pružaju te usluge. Najavio je i pripremu zakona u dijelu zaštite djece u digitalnom dobu i okruženju.
„U borbi protiv vršnjačkog nasilja mora postojati međuresorna suradnja - to je pitanje zdravstva, obrazovanja, pravosuđa i digitalne transformacije ako govorimo o dostupnosti društvenih mreža i novih tehnologija“, objasnio je.
Uvodi se doživotni zatvor
Govoreći o izmjenama Kaznenog zakona, ministar je istaknuo kako se prvi put u hrvatski normativni okvir uvodi doživotni zatvor.
„Prvi puta u naš normativni okvir uvodimo doživotni zatvor. Mislim da je to doista veliki iskorak“, rekao je ministar Habijan.
Osvrnuo se i na tragični događaj u Drnišu, nakon kojeg je, kako je rekao, odlučio prijeći svojevrsni „rubikon“.
„Postojeći normativni okvir, ako se usporedi s drugim zemljama EU-a, ima prilično visoke kazne. On postoji kao alat, ali postoje i pravosudni dužnosnici koji imaju na raspolaganju te alate i moraju ih koristiti“, naglasio je.
Hrvatska je prva zemlja koja je u svoje kazneno zakonodavstvo uvela kazneno djelo teškog ubojstva ženske osobe. Nakon toga niz zemalja je slijedio taj primjer, poput Malte i Italije. Uvođenjem doživotnog zatvora otvara se mogućnost da se i za femicid izrekne najstroža kazna.
Uvođenje doživotnog zatvora, smatra ministar, trebalo bi imati i odvraćajući učinak.
„Oni koji imaju neku namjeru počiniti kazneno djelo moraju znati i biti svjesni da prijeti doživotni zatvor“, kazao je.
Istodobno, naglasio je kako sama represija nije dovoljna.
„Naglasak je i na prevenciji i edukaciji ako želimo ovakve pojavnosti doista svesti na najmanju moguću mjeru“, poručio je.
Teško kazneno djelo protiv okoliša kao novo kazneno djelo
Jedna od važnih novina izmjena Kaznenog zakona je i uvođenje novog teškog kaznenog djela protiv okoliša tzv. ekocida.
Ministar je podsjetio da je još u svibnju 2025. godine osnovana radna skupina, u vrijeme kada je Hrvatska bila u fazi transponiranja Direktive EU-a o zaštiti okoliša putem kaznenog prava. Prijedlog zakona, rekao je, sada je u završnoj fazi.
„Činjenica je da bilo koja direktiva ili bilo koji dokument EU-a ustvari ne definira pojam ekocida kao takav. Među prvima smo u EU-u koji će takvo kazneno djelo, kada prođe u Hrvatskom saboru, imati u svom Kaznenom zakonu“, rekao je ministar.
Osobito teško kazneno djelo protiv okoliša tzv. ekocid obuhvaćao bi najteže posljedice koje uzrokuju nepovratnu ili nenadoknadivu štetu okolišu i ljudskom zdravlju.
„Išli smo s najstrožim mogućim kaznama za takav najteži oblik kaznenog djela protiv okoliša“, istaknuo je.
Za takvo kazneno djelo predviđena bi bila kazna od najmanje deset godina do dugotrajnog zatvora, odnosno od 21 do 40 godina. Budući da se uvodi i doživotni zatvor, sudovi bi u najtežim slučajevima mogli izreći i takvu kaznu.
Ministar je usporedio predloženi hrvatski model s rješenjima u drugim državama.
„Francuska ima zapriječenu kaznu do deset godina, a Belgija do 20. Želimo pokazati da će oni koji počine takvo kazneno djelo biti najstrože sankcionirani“, rekao je.
Za osobito teško kazneno djelo protiv okoliša, dodao je, neće biti mogućnosti zastare.
„Razlog je taj što kod takvih kaznenih djela posljedice ili po okoliš ili po ljudsko zdravlje dolaze nakon samog počinjenja kaznenog djela, što može biti nakon pet, deset godina“, objasnio je.
Strože kazne za katastrofalne požare
Izmjene Kaznenog zakona donose i strože sankcije za kaznena djela povezana s izazivanjem požara.
„Vođeni smo mišlju da smo zemlja koja doista ima veliko šumsko bogatstvo, ali i čestu pojavnost požara, koji ne uzrokuju samo materijalnu štetu, već rezultiraju i gubitkom ljudskih života“, ustvrdio je.
Zbog toga se predlaže pooštravanje sankcija za dva kaznena djela - dovođenje u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom te kazneno djelo protiv opće sigurnosti.
U slučaju da se utvrdi krivnja osoba koje su uzrokovale požare s fatalnim posljedicama, postojat će mogućnost izricanja dugotrajnog, odnosno doživotnog zatvora.
Za femicid moguć i doživotni zatvor
Ministar je govorio i o femicidu, odnosno kaznenom djelu teškog ubojstva ženske osobe, koje je Hrvatska uvela u svoje kazneno zakonodavstvo u travnju 2024. godine.
„Mi smo bili prva zemlja koja je takav oblik kaznenog djela teškog ubojstva ženske osobe uvela u svoje kazneno zakonodavstvo. Nakon toga niz zemalja je slijedio taj primjer, poput Malte i Italije“, rekao je.
Uvođenjem doživotnog zatvora, dodao je, otvara se mogućnost da se i za femicid izrekne najstroža kazna.
„Svojevrsna poruka je da se takav zločin u 21. stoljeću mora najstrože sankcionirati“, istaknuo je ministar.
Prema podacima koje je iznio, trenutačno je u tijeku 14 postupaka za femicid.
Novi zakon za osobe koje i nakon kazne predstavljaju opasnost
Nakon tragičnog događaja u Drnišu, međuresornom suradnjom pripremljeno je šest izmjena zakona i jedan poseban zakon, objasnio je ministar.
Među njima je i Nacrt prijedloga zakona o tretmanu i smještaju osoba po punom izvršenju kazne zatvora, koji je u nadležnosti Ministarstva zdravstva, a na kojem su zajednički radila nadležna ministarstva.
Ministar je objasnio da se u praksi događalo da osobe koje su počinile teška kaznena djela odsluže kaznu zatvora, nakon čega izađu na slobodu.
„Nama se događalo često da imamo osobe koje su opasne po društvo, koje su počinile teško kazneno djelo, izdržale kaznu i nakon toga izašle iz sustava. Ta osoba zapravo je bila pod nekim nedovoljnim ili nikakvim nadzorom, dakle, ona se negdje u sustavu izgubila“, rekao je ministar.
Prema predloženom modelu, takve bi osobe prije isteka kazne trebale proći dvije evaluacije, odnosno vještačenja. Ako se utvrdi da su i dalje opasne za društvo, bile bi smještene u zasebnu ustanovu na određeno vrijeme.
Ako daljnje evaluacije pokažu da opasnost i dalje postoji, smještaj bi se mogao produljiti i na neodređeno vrijeme.
Naglasio je kako procjenu ne bi donosili pravosudni dužnosnici, nego stručnjaci iz područja zatvorskog sustava, probacije i drugih relevantnih područja.
„Ima ih u hrvatskom sustavu koje jednostavno svojim ponašanjem u zatvorskom sustavu pokazuju da nema kajanja i da su potencijalno opasne za društvo i takve osobe ne bi smjele više izaći na slobodu“, rekao je.
Objasnio je da novi model ne znači produljivanje zatvorske kazne nakon njezina isteka, nego stvaranje zasebnog sustava za osobe za koje stručne procjene pokažu da i dalje predstavljaju ozbiljnu opasnost.
„Ako izdržiš kaznu, ne možeš ostati u zatvoru. Moraš biti pušten na slobodu, ali zato smo osmislili da se takva osoba premješta u zasebnu ustanovu gdje će biti smještena i gdje će biti na tretmanu“, zaključio je ministar Habijan.
Izvor: MPUDT/Vlada
.jpg%2C%20bron%C4%8Dano%20posu%C4%91e.jpg?1769536883240)
.jpg?1770914971725)
.jpg?1773577099491)
.jpg)
.jpg)
