Malghe di Porzus – mjesto partizanskog zločina (drugi dio)

Izdvojeno :

Objavljeno: 06.04.2022 u Objavljeno: 17:22

Malghe di Porzus – mjesto partizanskog zločina (drugi dio)

Nakon prvog dijela reportaže o Malghe di Porzus koja se nalazi pri vrhu Topli Uorch u planinama Friulija, nastavljamo sa opisom mjesta gdje se 07.veljače 1945. godine dogodio tragični događaj, masovni zločin (eccidio) kojeg su partizani brigade Garibaldi Natisone počinili protiv partizana brigade Osoppo.

Službeni stav Italije

O tome koji je službeni stav države Italije o tim događajima pred kraj Drugog Svjetskog rata najbolje se može saznati iz informativnog panoa koji je postavljen na parkingu Nacionalnog spomenika Malghe di Porzus, a na kojem piše:

„ Zločin je sazrio unutar jednog tvrdog ideološkog sukoba između formacije „Osoppo“ sastavljene od pripadnika demokršćana, socijalista i monarhista te formacije …Garibaldina“, izraza Komunističke partije Italije, u jednom kontekstu, pogoršanog, aneksionističkim ciljevima Jugoslavije prema Istočnom Friuliju, i uzajamnih optužbi izdaje među dvije skupine talijanskog otpora.

U posljednjim mjesecima 1944. IX Korpus Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije namjeravao je razna područja Istočnog Friulija pripojiti svojoj novoj državi

U prosincu 1944. po naredbi IX Korpusa, jedinica Garibaldi Natisone se preselila na slovenski teritorij, definitivno napuštajući operativno područje Friulija. Borbene snage jedinice „Osoppo“ bile su jako oslabljene uslijed njemačkih ofanziva i teških zimskih uvjeta. U mjesecima koji su slijedili, „Osovani“ su bili pod neprestanim optužbama i nasilnom propagandom s ciljem njihovog udaljavanja sa tog područja. Optuživalo ih se čak i za suradnju sa fašistima.

07. veljače 1945. jedan odjel GAP (Gruppi di Azione Patriotica) koji je ovisio o Friulanskoj federaciji Komunističke partije, izdajnički je napao odjel brigade „Osoppo“ koji se nalazio na lokaciji Porzus.

Komandant i politički komesar, bili su odmah ubijeni zajedno sa jednom ženom i mladićem koji je bio zarobljen na bližem području. Jedan je partizan uspio pobjeći a njih 16 je zarobljeno i odvedeno u dolinu gdje su ih ispitivali a njih 14 je ubijeno slijedećih dana na lokaciji Bosco Romagno.

Nakon rata, talijansko sudstvo je utvrdilo osobnu odgovornost izvršitelja masakra zajedno sa članovima Federacije komunističke partije Udina i jedinice Garibaldi Natisone koji su na neki način odobrili egzekuciju.

Svi su bili osuđeni na duge zatvorske kazne. Komandant i politički komesar brigade „Osoppo“, Francesco De Gregori „Bolla“ i Gastone Valente „Enea“ nagrađeni zlatnim i srebrnim odličjem, Medaglia d'oro i Medaglia d'Argento al Valor Militare alla memoria“.

Memorija

Odmah nakon rata, udruga partizana Osoppo-Friuli preuzela je brigu o očuvanju objekta u sklopu malge gdje su se dogodila prva ubojstva, djelo gapista. Na pročelju su postavljene dvije ploče u spomen ubijenih osovana. Treća ploča je dodana 1992 od strane tadašnjeg predsjednika Italije, Francesca Cossige. Jedan spomenik je postavljen 1990. kod Bosco Romagno u spomen žrtava koje su tamo likvidirane.

Masakr kod Porzusa dugi niz godina, bio je uzrokom duboke podijeljenosti između talijanskih partizanskih udruga i stanovništva Friulija. Tek 2001., politički komesar brigade Garibaldi Natisone, Giovanni Padoan“Vanni“ i kapelan brigade „Osoppo“, don Redento Bello „Candido“, sastali su se kod Malghe Porzus u znak pomirbe. Tom prilikom, Padoan je nazvao taj masakr, ratnim zločinom, koji isključuje bilo kakvo opravdanje i preuzeo je odgovornost, kao ondašnji komunistički rukovoditelj i posljednji živući član zapovjedništva divizije Garibaldi Natisone.Padoan se dakle izvinuo i zatražio oproštenje nasljednicima žrtava barbarskog masakra.

2010.godine kompleksu Malghe di Porzus dodijeljen je status Nacionalnog spomenika.

U svibnju 2012. tadašnji Predsjednik Republike, Giorgio Napolitano, tokom svoje posjete Friuliju , odao je počast žrtvama masakra a tragični događaj je definirao kao jednu od najtežih sjena koje su pale na slavni talijanski Otpor.

Na posjetu Napolitana mjestu masakra u Malghe di Porzus, podsjeća spomen ploča na pročelju općinske zgrade u Faedisu gdje se može pročitati:

„ U spomen tragičnog masakra Porzus, stanovništvo ovih krajeva udružuju se u odavanju počasti žrtve za slobodu Friulija i čitave Italije. Nakon godina podijeljenosti uzduž starih granica, ovi krajevi postaju mjesto susreta i poveznica mira u novoj Europi“.

Život i smrt odgovornog komandanta za masakr

Ime odgovornog za masakr, komandanta partizanske grupe brigade Garibaldi Natisone, ne spominje se, na spomen području Malghe di Porzus.Zvao se Mario Toffanin „Giacca“ , rodio se u Padovi 1912. a kada mu je bilo 7 godina odselio je sa obitelji u Trst, gdje se otac zaposlio u brodogradilištu „San Marco“.

Mario Toffanin je 1933.g. postao član Komunističke partije Italije a radio je u brodogradilištu „San Marco“ od 1927. do 1940. Da bi izbjegao vojnu obvezu nakon najavljenog ulaska Italije u rat 1940., sklonio se u Jugoslaviju.

Za vrijeme nacifašističke invazije na Jugoslaviju dobio je zadatak da organizira otpor i formira partizanske grupe s kojima se borio od 1941. do 1943. u Hrvatskoj. Bio je zarobljen u travnju 1943. i odveden za Njemačku ali je uspio tokom puta pobjeći sa 28 antifašista. Vratio se u Trst poslije 8.rujna 1943. gdje je rukovodio odredima GAP. Supruga mu je u ono vrijeme bila deportirana u Auschwitz odakle se vratila 1945.

Toffanin je tokom rata bio razmješten u Udine gdje je 02.veljače 1945. osnovao novi bataljun a 7. veljače po nalogu slovenskog IX Korpusa i Komunističke partije Italije-Udine poslat na lokaciju Malghe di Porzus. Osobno je zapovijedao partizanskom grupom koja je izvršila masakr talijanskih partizana.

Nakon rata, 23. lipnja 1945.,Toffanin je od strane tužiteljstva u Udinama, optužen za masakr Porzus.

1946.g.pobjegao je u Jugoslaviju gdje mu je dodijeljena „Partizanska spomenica 1941“.Kada se Jugoslavija 1948.g. sukobila sa Staljinom i bila isključena iz Kominforma, Toffanin se preselio u Čehoslovačku.

U listopadu 1951. započeo je u Italiji proces protiv Toffanina i drugih odgovornih osoba za masakr Porzus. 1952.g. bio je osuđen na doživotni zatvor ali nije bio ekstradiran a 1978.g. predsjednik Italije Sandro Pertini ga je pomilovao, što je izazvalo mnogobrojne polemike. Toffanin se 1991.preselio u Sežanu gdje je i umro 22.siječnja 1999.g. Čitavo vrijeme egzila, Toffanin je od talijanskog INPS-a uredno dobivao boračku mirovinu.

Pročitao sam jedan njegov intervju kojeg je dao nekom tršćanskom mediju neposredno pred smrt. Njegov drugačiji pogled na svoje (ne) djelo. Ni riječi pokajanja.

Mario Toffanin je pokopan na groblju u Kopru. Posjetio sam njegov grob na kojoj je postavljena i nadgrobna ploča i na kojoj, pored imena i prezimena piše : Komunist.

Piše: Veljko Ivančić

Ostale vijesti iz kategorije