Nakon brutalnog incidenta na plaži Kempinski, oglasili se vlasnici susjednih parcela
Libanonski Černobilj
Objavljeno: 24.09.2021 u Objavljeno: 19:27
Kako se sistem urušio zbog nemara i lošeg upravljanja
Ovo je nacionalna katastofa, rekao je kroz suze guverner Bejruta Marvan Aboud i uporedio uništenje sa posljedicama bombardovanja Hirošime i Nagasakija.
Međutim, černobiljska katastrofa je prikladnija metafora za ono što je zadesilo libansku prijestonicu, ocjenjuje “Forin polisi”.
Eksplozija u luci ne djeluje kao rezultat sukoba ili čin namjernog nasilja, nego je “poput sovjetske katastrofe, do nje dovela velika nestručnost, endemska korupcija i nemar - i njene posljedice će biti daleko šire od prvobitne eksplozije.”
Pet bliskoistočnih država je trenutno u nekom obliku egzistencijalne krize.
Jemen, Siriju, Irak i Libiju razaraju pobune, građanski ratovi, spoljne intervencije i regionalne borbe preko posrednika. Liban je, međutim, sam sebi nametnuo krizu i zbog toga je daleko beznadežniji, napisao je nedavno analitičar Stiven A. Kuk.
Kuk navodi da Liban nema puni suverenitet i da se nalazi u areni izraelsko-iranskog i saudijsko-iranskog rivalstva, ali da ti problemi nisu neposredni uzrok trenutnih nevolja zemlje. “Ono što se dešava u Libanu je smrtonosna spirala poretka zemlje nakon građanskog rata. Niko - a najmanje sami Libanci - ne znaju šta je sljedeće”, napisao je Kuk u članku 30. jula.
Bankrot države
Godine lošeg upravljanja i korupcije konačno su stigle političku klasu Libana, koja je koristila i jedno i drugo, što je dovelo do bankrota države. Prve naznake toga pojavile su se 2019, kada je libanska centralna banka naložila da za transfere novca iz inostranstva koji idu preko nebankankarskih institucija poput Western uniona, koriste lire, čak i ako je bilo predviđeno da se transakcije obavljaju u dolarima. Narednih nedjelja i mjeseci, povećala se potražnja za dolarima, ali da bi zadržala iluziju o stabilnosti valute, uprava centralne banke nije mijenjala kurs od 1507 lira za dolar. Potom se, shodno zakonu o ponudi i potražnji, pojavilo crno tržište u dolarima, a lira se dodatno srozavala. Fič agencija je degradirala kreditni rejting Libana sa B- na CCC, što je značilo da državi prijeti bankrot.
U septembru 2019, zatvorena je Jammal Trust banka usljed sankcija SAD zbog povezanosti sa Hezbolahom. Ova banka nije bila veliki igrač, ali je njena propast, kako objašnjava Kuk, dodatno podrila povjerenje u finansijski sektor.
Nekoliko nedjelja kasnije, vlada je uvela dnevni porez od 20 centi na WhatsApp pozive. Ovaj očajnički pokušaj ubiranja prihoda je doveo do protesta koji su nastavljeni i tokom zime i na koje vlada nije imala odgovor.
Liban ne proizvodi puno, uvozi 80 odsto potreba, uključujući hranu i gorivo. Ekonomija je zasnovana na nekretninama, bankarstvu i dotacijama iz libanske dijaspore. Banke su ponudile visoke kamatne stope da bi privukle depozite u dolarima, koje su bankari potom pozajmljivali vladi. Taj sistem je trajao dok je bilo priliva dolara. Kada vlada više nije mogla da vraća bankama sistem je kolabirao. Liban u martu više nije mogao da vraća dug i prognoza Fiča se ispostavila kao tačna.
Foto:Reuters
Izvor: Vijestionline (CG)
.jpg%2C%20bron%C4%8Dano%20posu%C4%91e.jpg?1769536883240)
.jpg?1770914971725)
.jpg?1773577099491)
.jpeg)
