KROKI 0 PČELI I BUMBARI

Izdvojeno :

Objavljeno: 19.04.2022 u Objavljeno: 18:20

KROKI 0 PČELI I BUMBARI

(Jesu li pčele i bumbari međusobni suradnici, suprotnici ili suputnici.)

Već od predantičkih vremena do današnjih, dana med je jedina prirodna slatka tvar životinjskog podrijetla u ljudskoj prehrani. Divlji rojevi pčela grade saća u raznim šupljinama, rupama, dupljima stabala Vađenje meda iz takvih nastambi, vezano je uz uništavanje čitave njihove zajednice. Uz med koristi se i vosak. Rastopljen i namazan na kamenu ili drvenu pločicu on će služiti pisanju. U lučima razna oblika, uljanicama, svijećama, služi rasvjeti.

Tisućljećima, razvojem kopnenih i morskih putova, a u novije doba i zrakom,, kretanjem ljudi, znanja i roba, dolazi do utjecaja čovjeka i na sudbinu pčela. Izravan pčelarov rad u selekciji, odabiru rojeva najpoželjnijih svojstava pridonosi stvaranju mnogih pasmina, tipova i sojeva, prilagodbenih odredbenom ekosustavu. Sve to naravno sa svrhom povećanja proizvodnje meda, voska, propolisa i ostaloga. Pri tomu ne smije s izostaviti i djelovanje pčele kao oprašivača golemog broja biljaka.

Temelje poznavanju mnogih pojedinosti pčelinje zajednice postavio je švicarski slijepi pčelar Prancois Huber. Stvaranjem naziva "Kranjska pčela" i raspravom" rojenju pčela" 1771. Slovenac Anton Janša, postavio je osnove pčelarenja koje vrijede i danas. Saznanjima o najskrovitijim i najsitnijim pojedinostima iz života ovoga korisnog kukca »osnovana je i nauka o pčelama, Apiologija. Sastavljanjem mnogobrojnih tipova košnica, umjetnim uzgojem matica, saća, otkrivanjem, sprječavanjem i liječenjem raznih bolesti, došlo je do udomaćenja, domestifikacije,te do pojma domaća pčela. Pri svemu tomu valjalo je i treba u cijelosti poštivati iskonske nagone. Insektima nije moguće nametati svoju volju i želje. Oni se ne mogu ponašati poput pasa, konja i mnogih drugih, čak i divljih životinja, nezamisliva je njihova dresura. Međutim, čitavim nizom zahvata i modifikacija, prilagođenih njihovim pravilima, kroz duga vremenska razdoblja došlo se do današnjih rezultata, koji su uglavnom manje više poznati.

Bumbar, slov.Čmrlj,njem, die Hummel, u najbližem je srodstvu s pčelom.Za razliku od potonje njegova biologija, fiziologija i sociologija nije dovoljno poznata. Vjerojatno je to zbog toga što on ne pruža čovjeku neposrednu, vidljivu korist. Sigurno je to i razlogom što u nas o bumbaru gotovo da i nema dostupnog štiva. S njemu postoji, posebno s razloga oprašivanja biljaka, dosta stručne literature u zemljama Skandinavije, Velike Britanije i Nizozemske. Njegova anatomska građa u mnogome se razlikuje od pčelinje. Upravo je to i razlog njegova korištenja u poljodjelstvu, posebno u povrtlarstvu, voćarstvu i hortikulturi s naglaskom na plasteničke uzgoje,

U susjednoj nam Sloveniji, točnije, u općini Dol pri Ljubljani, profesor dr. Janez Grad već tridesetak godina proučava život bumbara, „čmrlja". Još kao dječak, onako iz razbibrige privukao gaje taj šareni kukac. S vremenom, te uz pomoć strane literature, posljednjih godina ovo se amatersko pretvorilo u ozbiljno, profesionalno. Promatranjem, snimanjem i označavanjem, na svojoj i susjednim općinama determinirao je 16 vrsta bumbara. Izgradio je vlastiti, recimo tako, bumbarnik ili bumbarnjak, što mu je omogućilo sricanje što više saznanja o njegovoj biologiji, fiziologiji i sociologiji.

Tijelo bumbara je do tri puta duže od pčelinjeg i dostiže tridesetak milimetara, Pokrov i dlačice prošarani su mrljama temeljnih boja, što uvelike služi njihovu razlikovanju i prepoznavanju. Rilo je dužine petnaestak milimetara. Za razliku od pčele djeluje zdepasto, u hodu je gegav, ali je dobar penjač i letač. Oglašava se karakterističnim zujanjem, čujno i na udaljenosti od nekoliko metara, Ovakvo javljanje je rezultat visokofrekventnog titranja krila. Poput pčele nije agresivan, dobroćudan je, a ubada samo pri osjetu ugroženosti. Posljedice uboda sliče pčelinjem, s jedinom razlikom što njegov žalac ne ostaje u koži.

Bumbar svoje boravište nalazi i prilagođuje, neposredno pod površinama različitog biljnog pokrova, napuštenim gnijezdima i tunelima krtica? rovki i slično. Slijede prirodne šupljine stabala, grmlje, napuštena ptičja gnijezda. Uspijeva ga se smjestiti i u manjem, pčelinjaku sličnom prostoru, kutiju za cipele npr. Zajednica je brojčano mnogo manja od pčelinje i jednogodišnja, Glavnu ulogu igra matica. Ona bira smještaj, nese jajašca, vodi nadzor nad reprodukcijom. 2ivot zajednice započinje u rano proljeće, završava sredinom jeseni i osim matice ugiba«

Bolesti su u pčela mnogobrojne, do pojedinosti istražene sa uspješnom terapijom i preventivom. U bumbara je sve to manje znano. No s obzirom na blisko srodstvo i biologiju, može se pretpostaviti, daje i njegova patologija slične naravi.

Bumbar ima i prirodnih neprijatelja, nezanemarivih čimbenika u biološkom lancu. Među njima se ističu šumski i poljski glodavci, lisice, ježevi, ptice. Veliki mu je nažalost neprijatelj i onaj, koji ga, kao i pčelu uzgaja i brine o njemu, čovjek. Djeluje proturječno, ali je istinito. Nemoguće je nabrojiti sve radnje i činitelje, te njihove posljedice; od mehaničkih do kemijskih, sa svim štetnim posljedicama na ekosustav. U ovoj prilici neka budu navedena samo nekoliko bizarna primjera. Zelene i cvjetne javne površine gradova, naselja i prometnih patova pretvaraju se u plastične. Umjetna trava, cvijeće, grmlje i ostalo, raznih površina, sigurno neće privlačiti ni ova dva opnokrilca o kojima je riječ. Svakako nužna, ali neprikladno postavljena noćna rasvjeta pojavnim površinama uzrokuje poremetnju bioritma i orijentacije i ovim letačima. Vatrometi, suvremene bengalske vatre, pirotehničke priredbe toliko omiljene današnjem društvu, u najmanju ruku ipak su odraz trogloditskog primitivizma trećeg milenija. Metrički centi raznih eksploziva lete u zrak za onih nekoliko minuta lažnih radosti. Vreće novca rasprskavaju se, za nekoliko sekundi pretvorene u, godinama štetni otpad.

Najstariji do sada fosil bumbara pronađen je u Seattlu, saveznoj državi Washington USA i Pripisuje mu se starost od oko 2o milijuna godina. Bumbar je, predstavljen u 239 vrsta rasprostranjen po svim zemljopisnim širinama i dužinama, do 2.ooo metara nadmorske visine, osim u tropskim predjelima i Sahari«. Pronalazi se i u Sibiru, Aljaski i Grenlandu, sve do oko 800 kilometara jušno od sjevernog pola.

Na uvodno postavljeno pitanje o međusobnom odnosu pčele i bumbara odgovor je jednostavan, oni su suradnici i suputnici. Zahvaljujući većem i snažnijem rilu bumbar prodire mnogo dublje u biljni reproduktivni aparat, što uvelike povećava postotak oprašivanja. On dakle dokrajčuje pčelin rad. Nadalje, on posjećuje cvjetove nekih biljaka koje pčele izbjegavaju, razne vrste djeteline,na primjeri

Pčela se kao simbol marljivosti i reda pojavljuje u književnosti pod raznim imenima od milja i metaforama, No niti bumbar nije zaboravljen. Njegovo karakteristično zujanje, već odavna i zadugo biti će zabilježeno gudačkim instrumentima u simfonijskoj pjesmi „Bumbarov let" ruskog skladatelja Nikolaj Rimski Korsakova.

Navodi i podaci i natuknice u ovom napisu potiču iz rada prof. dr. Janeza Grada i s njegovom privolom preuzeti iz Almanaha "Iz dežele Jurija Tege" 2oo8. Uz želje za daljom suradnjom, autor toplo zahvaljujemo

Fedor Putinja (1927 -2014)

Tekst je objavljen u Zborniku Bujština 2009., a posvećen kukcu bez kojeg bi današnja priroda teško preživjela.

Ujedno je to i posveta neumornom pregaocu nažalost danas zaboravljenom.

Ostale vijesti iz kategorije