Nakon brutalnog incidenta na plaži Kempinski, oglasili se vlasnici susjednih parcela
Krađama na spomenicima antifašizma dotakli smo dno života u Hrvatskoj.
Objavljeno: 31.03.2026 u Objavljeno: 18:49
Iz lopovluka isplivali problemi hrvatskog društva i Grada Umaga
Nedavno skrnavljenje, odnosno krađa četiri brončana reljefa i uništavanje spomenika u Juricanima, podignutog u spomen na poginule i žrtve fašističkog terora na Materaštini, otkrili su nekoliko paralelnih problema našega društva.
Prvo, da se radi o lopovluku poradi stjecanja materijalne koristi. No, znatno gore je, što je to još jedna u nizu od krađi iz nepregledno dugog lanaca lopovluka u Hrvatskoj, gdje svatko krade što mu se nađe pod rukama, a čemu zgroženi svjedočimo svaki dan. Krade se ovisno o položaju i situaciji u kojoj se lopov zatekne i s kime je duboko povezan u dubokoj državi. Pa se zapravo nemamo čemu čuditi što hrvatskim lopinama ništa nije sveto! Kao ni ova naizgled mala krađa ako bi se izražavala samo u eurima.
Krađa ustavnih temelja
Drugo, lišeno svake ljudskosti je, što (uhićeni) mladi lopov (19), vjerojatno u svom neznanju, nije bio svjestan da je izvršio napad tj. otuđio temelje hrvatskog ustava, a koji naglašava da su vrijednosti (i s ovoga spomenika) te visoki doprinos hrvatskog naroda ( i ovoga s Materaštine) u borbi protiv fašizma u Drugom svjetskom ratu zapravo ugrađeni u nastanak samostalne Republike Hrvatske, a u kojima su afirmirane i Odluke Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske.
Prema tome, ovo „razbojništvo“ je bilo upereno i protiv slobodarske ideje ustanika i svih čuvara antifašističkih tekovina na ovim istarskim prostorima, nastajale još od 20- tih godina prošloga stoljeća, na Poluotoku gdje je došlo do jednog od prvih organiziranih antifašističkih pokreta u Europi!
Koliko je uistinu teška ona krađa u kojima lopovi kradu stranice povijesti zapisane krvlju i herojstvom antifašista, u ovom slučaju stanovnika Materade?
Krađa čitavog spomenika „Ustanak“
O jednoj sličnoj krađi, brujali su mediji u 2014. godini kad su lopovi iz Parka šume Brezovica kraj Siska, najprije krali dijelove tijela sa brončanog spomenika, a zatim dizalicom podigli i ukrali čitav znameniti spomenik antifašizma “Ustanak”, rad hrvatskog kipara Frana Kršinića, posvećen žrtvama, poginulim antifašistima iz Prvog sisačkog partizanskog odreda, prvog odreda u bivšoj Jugoslaviji i Europi, ne znajući da tim gnjusnim činom kradu hrvatskom narodu uspomene na sve one ustanike koji su se herojski protivili najstrašnijem zlu utjelovljenom u fašističkoj zavjeri protiv slobode i čovječnosti. Lopinama je to predstavljalo tek dobar plijen kojega se dalo rastaliti i pretvoriti u desetke tisuća eura (šteta na sisačkom spomeniku je bila procijenjena na 570 tisuća kuna!). Navodno su uhićeni i privedeni u PP Čakovec.
Foto: Ustanak, desno
Zaključno! Je li se u kriminalističkim istraživanjima kod ovakvih krađi utvrđuje da su lopov/vi počinili i kazneno djelo povrede ugleda Republike Hrvatske, nije nam poznato.
Kićenje centra i zapuštena prigradska naselja
Treće, što upada u fokus u Juricanima, na mjestu „zločina“. Otkrili smo tužnu stvarnost. Nebrigu lokalnih vlasti za održavanjem tog slikovitog spomen parka Materaštine.
Ova je prekrasna oaza, i spomenik na tom malenom i jedinom zelenom otoku u Juricanima, odnosno reljefne brončane ploče na spomeniku, rad najpoznatijeg akademskog kipara Bujštine, Aleksandara Rukavine Žohara i opisuju u epizodama život ovdašnjih stanovnika, od glagoljaša, bavljenja poljoprivredom, hrvatskog školstva, običaja mještana te antifašističkog pokreta. Slikovno dočarava bogatu povijest jedne male, ali vrlo homogene i napredne zajednice u povijesti Umaštine.
Dakle, to mjesto ponosa, spomen park podno gustih zelenih krošanja visokih cedrova, s fontanom u središnjem dijelu prostora, klupica namijenjenih za razgovor i opuštanje, zamišljeni su kao svojevrsni zeleni trgić, središnje mjesto okupljanja, kulturni info punkt za prijenos uspomena umjetničkim jezikom o slavnim precima Materade. Predstavlja i ugodno mjesto uz državnu cestu, za putnike namjernike kad zastanu u Juricanima.
Međutim, spomen park danas djeluje otužno, neuređeno i zapušteno. Klupice su pohabane i neofarbane, kamen i brončani reljefi (stručno) neodržavani, fontana je presušila te djeluje kao nijemi svjedok nekih boljih vremena iz ne tako davne prošlosti dok je u Juricanima bučio život.
Tko ne poštuje demokratske protokole?
Ovakav prizor je ujedno i slika Grada Umaga koji jako puno, i preko više ulaže sredstava u promo vizualni izgled naselja/centra Umag. U kojem se razbacuju visoka sredstva u krajobraznu arhitekturu za stvaranje vizualnog dojma. Kontinuirano se sade jednogodišnje cvjetnice svih nijansi kao i netipične stablašice za mediteranski kraj i klimu.
Stoga ne čudi, da se žitelji okolnih naselja počesto osjećaju kao građani drugoga reda u odnosu na one iz urbane sredine.
Pa za kraj napomena. Mjesni odbori Grada Umaga nisu nikada odlukom gradskog vijeća ukinuti! Kao što zakon i statut Grada Umaga kaže da ih Gradsko vijeće osniva, tako bi ih gradsko vijeće moralo i ukinuti! Dok se to ne dogodi ili gradonačelnik Vili Bassanese ne raspiše izbore za nove članove vijeća MO, dosadašnji članovi, bi se mogli nesmetano okupiti u svojim MO, oko inicijativa kojima će najdemokratskijim putem, s polazišne točke, voljom naroda u svojoj maloj sredini, poručiti vlastodršcima koje su njihove specifične potrebe za uređenje naselja i podizanje kvalitete života u vlastitoj životnoj sredini.
A jedan od primarnih zadataka slavnog Mjesnog odbora Materada/ Juricani mogao bi biti žurno vraćanje sjaja brončanim reljefima i funkcije Spomen parku tradicije i antifašističkog otpora žitelja Materade.
Piše:Sanja Bosnić
.jpg%2C%20bron%C4%8Dano%20posu%C4%91e.jpg?1769536883240)
.jpg?1770914971725)
.jpg?1773577099491)
.jpg?1774375405020)
.jpg)
