Nakon brutalnog incidenta na plaži Kempinski, oglasili se vlasnici susjednih parcela
KOMUNELA d.o.o.: Evo kako rast prihoda završava na nuli
Objavljeno: 28.06.2026 u Objavljeno: 12:04
Učinkovitost koja se ne mjeri ostvarenim poslovnim rezultatom!
Gradska komunalna tvrtka Komunela d.o.o. u zakonskom roku, predala je svoje godišnje financijske izvještaje za 2025.godinu. Na papiru, izvještajna godina za ovo komunalno društvo izgleda kao godina rasta.
Ukupni prihodi rastu za 23 %, a još brže raste segment parkiranja za 40 %. No, financijski rezultat ostaje na nuli – uz blagi gubitak.
To nije tipična slika poslovnog poduzeća u tržišnom okruženju. To je slika sustava u kojem se rast i trošak kreću gotovo sinkronizirano.
Možemo li zaključiti da smo u pogledu vijećničkih rasprava i demokratskih prava zakoračili drastično unazad ?
Rast prihoda koji ne mijenja rezultat
Ukupni prihodi u 2025. rastu na oko 3,44 milijuna eura. Na prihode od parkinga (987.957 eura) otpada 29% od ukupnih prihoda. U strukturi rasta, parking nosi 44,5% (281.654 eura) od ukupnog povećanja prihoda. Drugim riječima rast Komunale u 2025. nije rezultat širenja svih djelatnosti, već prije svega prihod od djelatnosti parkiranja.
To je već prvi signal koncentracijskog rizika.
Rashodi rastu brže od prihoda
Dok prihodi rastu, rashodi rastu još brže – i prelaze razinu ukupnih prihoda.
Najvažniji element rashodne strane su troškovi osoblja: rast veći od 35 % broj zaposlenih raste ispod 10%, neto plaće rast oko 32 % !
To znači da rast troška rada nije posljedica samo novih zaposlenika, nego i značajnog povećanja primanja postojećih radnika.
U apsolutnim brojkama više od 70 % ukupnog dodatnog prihoda u 2025. apsorbira rast rashoda, primarno rada.
Sustav koji neutralizira vlastiti rast
Unatoč rastu poslovne aktivnosti, konačni rezultat ostaje praktički nula. To nije slučajnost, nego poznati obrazac: prihod raste, rashodi rastu brže a rezultat ostaje neutralan. U tržišnim uvjetima to bi signaliziralo problem učinkovitosti.
U ovom modelu to signalizira nešto drugo, sustav koji se financijski “uravnotežuje” kroz prilagodbu prihoda i rashoda, voljom subjekata koji odlučuju a ne djelovanjem tržišta.
Parking kao ključna i nestabilna točka
Parking je najdinamičniji segment poslovanja tvrtke Komunela ali ujedno i najosjetljiviji.
Rast prihoda u segmentu parkiranja vjerojatno je posljedica povećanja cijena parkinga, dok je volumen transakcija potencijalno smanjen zbog isključenja velikog parkirališta na pomorskom dobru nakon regulatornog nadzora.
.jpg%2C%20parking%203%20eura.jpg?1782647442574)
Tijekom 2025. proveden je nadzor Ministarstva financija – Carinske uprave, kojim je utvrđena ne pripadajuća imovinska korist od 447.209 eura vezana uz djelatnost na pomorskom dobru. ( Naplaćivalo se nezakonito godinama parkiralište na Novoj obali i Punti! op.a.)
Taj iznos čini gotovo polovicu godišnjeg prihoda od parkiranja i evidentiran je kroz povećanje prenesenog gubitka. Nije nam jasan knjigovodstveni aspekt takve evidencije u poslovnim knjigama. ( Je li vraćen novac Državi, odnosno što se dogodilo s tim nezakonito naplaćenim sredstvima? Primjera radi navodimo sličan slučaj u Općini Fažana i zabranu Države da pomorsko dobro komercijalizira u svrhu parkinga ex javne površine "Badel" na obali; link: https://www.morski.hr/mmpi-zabranio-naplacivanje-parkiranja-na-pomorskom-dobru-grad-fazana-priprema-tuzbu-ovo-nije-pomorsko-dobro/ ) Bez obzira na pravni epilog, financijski učinak je jasan: dio prihoda koji je značajno utjecao na rast 2025. više nije stabilna osnova za buduće razdoblje. Vrlo zanimljivo će biti izraditi analizu prihoda za 2026. i vidjeti što se dogodilo sa prihodima od parkiranja u tekućoj godini.
Uspješna ili stabilna tvrtka-pitanje je sad
Na razini brojki, Komunela 2025. nije tvrtka u problemu. Prihodi rastu, aktivnosti se šire, sustav funkcionira. No na razini strukture, pojavljuje se druga slika: rast prihoda koncentriran u jednom segmentu, rast rashoda rada koji gotovo u cijelosti neutralizira financijski rezultat obzirom da ostaje na nuli, unatoč većem obujmu poslovanja (ako se gleda nominalni rast prihoda). Realni rast poslovanja je nešto drugo, treba se korigirati za inflaciju i promjene cijena.
U takvom modelu ključno pitanje više nije financijsko. Pitanje je institucionalno. Je li cilj komunalnog sustava učinkovitost i stvaranje viška – ili stabilna ravnoteža u kojoj se prihod i rashod međusobno neutraliziraju? Važno je što se želi postići u poslovanju Komunele ? Je li cilj prividna stabilnost u poslovanju ili porast učinkovitosti tj. produktivnosti ?
Ako se postigne prividna stabilnost -sustav funkcionira, a ako je cilj učinkovitost- onda ova analiza otvara niz pitanja koja se ne mogu ignorirati, a zahtjeva puno više podataka o poslovanju i vremena za njihovu obradu, a naročito usporedbu s ostvarenim rezultatima u proteklim godinama.
Mi ne raspolažemo ni jednim, a niti drugim.
Koncentracija vlasničkih ovlasti u rukama izvršne vlasti
Zanimljivo je, na koji način je zakonodavac uredio pitanje upravljanja i nadzora nad javnim tvrtkama u vlasništvu jedinica lokalne samouprave ?
Članove uprave društva imenuje gradonačelnik odnosno načelnik općine. Trgovačka društva imaju Nadzorni odbor i Skupštinu društva. Može imati samo skupštinu društva u osobi gradonačelnika odnosno načelnika općine. Skupština društva usvaja akte društva a među njima i godišnje financijske izvještaje. Ne postoji obveza da se poslovanje trgovačkog društva stavlja na dnevni red gradskog ili općinskog vijeća osim ako to nije uređeno Statutom.
Drugim riječima, Zakonodavac je dao slobodu gradonačelnicima i načelnicima općina da sami odlučuju kakav će oblik nadzora i kontrole primjenjivati nad poslovanjem trgovačkih društava u vlasništvu jedinica lokalne samouprave.
Zbog toga mnogi pravnici i stručnjaci za lokalnu samoupravu govore o svojevrsnoj "prezidencijalizaciji" lokalne vlasti u Hrvatskoj: izvršna vlast, čitaj (grado)načelnik raspolaže vrlo širokim ovlastima, uključujući ostvarivanje vlasničkih prava nad gradskim društvima.
Kadija te tuži i kadija ti sudi
Vlasnik trgovačkog društva Komunela d.o.o. je Grad Umag, što znači da se radi o javnom monopolu u kojem su naručitelj, vlasnik i regulator dio iste institucionalne strukture. Skupština društva je u jednoj osobi, gradonačelnik Grada Umaga-Umago.
„Obožavam“ parlamentarnu demokraciju. Ona omogućava demokratski izabranim pojedincima da demokraciju pretvore u autokraciju u kojoj nikad ne prestaje „sinkronizacija“ poslovnih rezultata i hvaljenja ostvarenom vizijom razvoja. Rekao bi Vili Bassanese- radi se o povijesnom uspjehu. I tako tvrdi svake godine!
Da se razumijemo: vlasnička struktura javne komunalne tvrtke u skladu je sa Zakonom o trgovačkim društvima i Zakonom o komunalnoj djelatnosti. Teorija da će vlasnik Grad Umag voditi računa o zakonitom, financijski pozitivnom i poslovno učinkovitom poslovanju svoje komunalne tvrtke je razumljiva i prihvatljiva. Problemi nastaju u praksi kada dolazi do političke kontrole putem vlasničkih prava a sve to vodi s vremenom prema političkom preuzimanju (zarobljavanju) javnih poduzeća. Minimum o čemu bi trebalo voditi računa da se godišnji izvještaji o poslovanju javne komunalne tvrtke stavljaju na dnevni red sjednica Gradskog vijeća. Toga u Gradu Umagu više nema!
Gotovo smo zaboravili kada je predsjednik uprave Komunela d.o.o. podnosio izvješće o poslovanju na predstavničkom tijelu Grada Umaga. Pregledom zapisnika sa sjednica Gradskog vijeća utvrdio sam da je Godišnji izvještaj o poslovanju Komunele d.o.o. bio zadnji puta na sjednici od 14. srpnja 2016. Izvještaj se odnosio na 2015. g. Nakon lokalnih izbora u svibnju 2017. nastupa novi saziv Gradskog vijeća, mijenja se pozicijska većina, a još više oporba i rezultat „demokracije“ je da se više ne raspravlja o gradskoj komunalnoj tvrtki. Svakako je za podsjetiti da su u ono vrijeme oporbeni vijećnici žestoko raspravljati o raznim temama, da nisu dobivali opomene i nije ih se izbacivalo sa sjednica Gradskog vijeća. Zapisnici su sadržavali 50-60 stranica i sve je u njima bilo vidljivo, tko je diskutirao i za što se zalagao.
Može li se iz činjenice da se o poslovanju gradskih trgovačkih društava više ne raspravlja na sjednicama Gradskog vijeća zaključiti da je prostor za demokratski nadzor i vijećničku raspravu danas uži nego prije deset godina ?
Analizirao i komentirao: Veljko Ivančić
.jpg%2C%20bron%C4%8Dano%20posu%C4%91e.jpg?1769536883240)
.jpg?1770914971725)
.jpg?1773577099491)
.jpg?1780406639101)
