Nakon brutalnog incidenta na plaži Kempinski, oglasili se vlasnici susjednih parcela
Koliko je švedska strategija u borbi s COVIDOM-19 (ne)uspješna?
Objavljeno: 25.09.2021 u Objavljeno: 18:22
Kritika ili pohvala kontraverznog Švedskog modela u suzbijanju pandemije izazvane korona virusom. Mišljenja su dijametralno suprotna.Unatoč tome što se Švedska našla na udaru kritike onih zemlja koje primjenjuju u borbi protiv pandemije izazvane COVIDOM -19 karantenu, izvršni direktor WHO (Svjetske zdravstvene organizacije) Dr. Mike Ryan, pohvalio je švedski model rješavanja korona krize.
Naime, poznato je da su tijekom trajanja epidemije sve vrijeme Švedski akademici i Vlada za razliku od stalih europskih i drugih svjetskih zemalja odlučili se za blažu primjenu mjera u suzbijanju korona virusa, a protiv stroge karantene, ističući kao faktor uspješnosti poznatu društvenu samodogovornost i samodisciplinu svojih stanovnika. Švedskim modelom, kako su nazvali svoj jedinstveni pristup protiv zaraze korona virusom do konca ovog tjedna prouzročeno je samo 23 216 zaraženih i 2.854 smrtnih slučajeva. No istodobno je s brojem smrtnih slučajeva ova skandinavska država prešišala svoje nordijske susjede Dansku sa 503, Norvešku sa 214 i Finsku, sa 246 umrlih. Koliko je bio uspješan Švedski model pokazat će se u narednim mjesecima, suglasni su i sami Šveđani, koji su unatoč brojnim kritičarima, čak iz redova vlastitih stručnjaka ostali ustrajni pri svom modelu.
Koju smrt odabrati?
Peter Nilsson, profesor interne medicine i epidemiologije na Univerzitetu Lund napomenuo je da je švedska „fleksibilna restriktivna strategija“ omogućila zemlji da održi ekonomiju u pokretu i izbjegne nagli rast stopa nezaposlenosti te ne dovede ekonomiju u kolaps i mišljenja je da će se primjena ovakvih mjera dugoročno pokazati dobrom strategijom.
-Od presudnog je značaja pojmiti da će smrt od COVID-19 biti daleko manja od „smrti“ uzrokovane blokadom društva kada ekonomija propadne, jer bi zbog eksponencijalne nezaposlenosti i svih novostvorenih socijalnih problema uništena ekonomija mogla naštetiti te ubiti ljude u budućnosti , mišljenja je slavni akademik. Isto tako pita se nije li ovo ispravan put za postizanje „imuniteta krda“ kao strategije protivljenja dođe li do drugog i trećeg vala širenja COVID-a19? Tek tada će se vidjeti je li ovaj model postao lakmus test za pristup kojega je usvojila Švedska ili je to pak model kojega primjenjuju druge zemlje.
I profesor Mikael Rostila na Odjeljenju za nauke o javnom zdravstvu pri Univerzitet u Stokholmu je mišljenja da bi Švedska mogla dostići taj imunitet ranije od drugih zemalja, drugim riječima i širenje virusa čime bi se broj smrtnih slučajeva trebao smanjiti jer bi većina stanovništva postala imuna.
-Dvojim da bi se druge države nakon otvaranja granica mogle suočiti efikasno s drugim valom naleta virusa, a kako će se virus u tom slučaju manifestirati samo su nagađanja, kazuje profesor Rostila.
Podsjećamo da je ideju o „imunitetu krda“ u više navrata iznosio u javnost Anders Tegnell, epidemiolog švedske Agencije za javno zdravlje i svojevrsni „utemeljitelj“ COVID strategije ove zemlje. Međutim, Svjetska zdravstvena organizacija upozorila je u travnju kako još nije dokazano da bi ljudi koji su se oporavili od COVID-19 razvili i antitijela ili jak imunitet zaštite od drugog infektivnog vala.
Najveći broj umrlih među starijima i migrantima
Ipak, švedski znanstvenici priznaju da je veći broj smrtnih slučajeva u toj zemlji doli u susjednim nordijskim državama jer je pandemija pronašla sebi put u domove za starije, ističu. To je prouzročilo dosta kritika prema Švedskom modelu , ukazuje Paul Franks, profesor genetske epidemiologije na Univerzitetu Lund.
Analize uzroka tomu pokazale su da su u Stockholmu, primjerice, mnogi zaposleni u domu za starije osobe, samo privremeno zaposleni. Dolaze raditi, a potom odlaze kući. A mladi ljudi, poput studenata, rade dodatni posao i to je izazvalo tragediju kobne smrtnosti. Tu su morali Šveđani pronaći bolji način zaštitite starijih osoba, naglašava Franks.
Kao drugi drugi problem smrtnosti ustvrdio je švedski državni epidemiolog Anders Tegnell sredinom travnja su imigranti kojih u Švedskoj ima između 10 i 15 posto.
-Mnogi su neuki i neobrazovani te se ne služe švedskim ili engleskim jezikom. Tako da dvosmjerna komunikacija i informiranost nije bila sjajna, priznaje Tegnell.
Vrijeme će potvrditi tko je bio u pravu
‘Ovom se Švedskom modelu otvoreno usprotivila sredinom travnja grupa od 22 naučnika sa vrhunskih švedskih univerziteta i istraživačkih instituta poslavši protestno pismo Agenciji za javno zdravlje zbog njenog „duboko pogrešnog“ pristupa i pozvala Vladu da revidiraju strategiju, jer je broj smrti od COVID-a u Švedskoj bio dostigao tisuću ljudi.
-Razumijemo njihovu zabrinutost, ali neki od tih stručnjaka ne uzimaju u obzir ono o čemu smo razgovarali – drugi val zaraze i financijsku krizu koja bi ubila još više ljudi. Nažalost, naši stručnjaci predviđaju da će između 80 do 90 posto umrlih biti iz starije populacije, odgovorio im je prof.
Nilsson dok prof. Franks tvrdi da u znanosti uvijek postoje pro et contra faktori. Jedni ukazuju na uspjeh, a drugi na neuspjeh, no to je cijena koju treba platiti dok se ne zauzme jedinstven stav, rezolutni su pobornici švedske strategije.
-Da biste održali blokadu, sve dok lijek ili cjepivo ne bude dostupni – ljudi mogu naš model gledati i osuđivati kao nešto nerealno, pa čak i nehumano. No sad će većina zemalja pokušati ponovo otvoriti svoje granice i vratiti društvo u normalu. Koje će biti posljedice toga, vidjet ćemo. Švedska to ne mora činiti jer smo bili otvoreni i sad nema natrag, moramo nastaviti putem kojega smo izabrali, a kasnije ćemo s više zajedničkih iskustva valorizirati tko je bio uspješniji, ali ne samo nominalno, zaključuju švedski stručnjaci.
Obradila: S.Bo.
.jpg%2C%20bron%C4%8Dano%20posu%C4%91e.jpg?1769536883240)
.jpg?1770914971725)
.jpg?1773577099491)
.jpeg)
