Izumiranje pisanja rukom dovodi do gubitka dijela kognitivnih sposobnosti

Izdvojeno :

Objavljeno: 22.06.2025 u Objavljeno: 22:57

Sudbina penkale i pisanja rukom

Jeste li se ikad upitali može li sve rijeđe pisanje rukom uzrokavati neke posljedice na ljudski mozak? Znanstvenici diljem svijeta pokušavaju posljednjih godina upozoriti i objasniti zašto je važno sačuvati pisanje rukom. Za nas je, pak, iznimno važno i sačuvati penkalu kao hrvatski simbol, piše o tome Poslovni dnvenik istaknuvši da još ima onih koji ne znaju da je taj epohalni izum djelo Zagrepčanina, nego vjeruju da naziv penkala dolazi od engleske riječi “pen”, tj. pero.

Manje je poznato da je patentirao termos-bocu i rotirajuću četkicu za zube, kao i da je izumio ili usavršio anodne baterije, lijek protiv reume i prašak za rublje. Njegov je najpoznatiji izum bila i ostala automatska mehanička olovka, kojom se zlatnim slovima upisao u hrvatsku povijest.

Slavoljub Eduard Penkala svoj najveći izum prijavio je 1906., a nešto poslije i prvo nalivpero s čvrstom tintom, kao i tzv. knipsu, držač kojim se pisaljka može zakvačiti za džep. Preselio se u Zagreb šest godina prije no što je svijetu podario – olovku. Rođen je u Slovačkoj, vuče poljske korijene, školovao se u Beču i Dresdenu, vratio se u domovinu, a potom se odselio u Zagreb, gdje je s nepunom 51 godinom umro.

Tipkanje je možda brže od pisanja rukom, ali je manje stimulativno za mozak, pokazalo je istraživanje objavljeno lani u časopisu Frontiers in Psychology/Shutterstock

Kako se navodi u mrežnom izdanju Hrvatske enciklopedije Leksikografskog zavoda “Miroslav Krleža”, Penkala je nastojao da se njegovi izumi počnu proizvoditi i time dobiju uporabnu vrijednost, pa je i sam bio osnivač nekoliko poduzeća. Tako je, upoznavši Edmunda Mostera i njegova brata Mavra 1906., sklopio ugovor o osnivanju tvrtke Penkala-Edmund Moster & Co. Tvrtka je u Zagrebu sagradila tvornicu i počela proizvoditi automatske mehaničke olovke, nalivpera i ostali pisaći pribor prema Penkalinim patentima. Ta je tvornica ubrzo postala jednim od najvećih svjetskih proizvođača pisaćega pribora, a mehanička je olovka postigla velik tržišni uspjeh u 70-ak zemalja. Zato se i naziv Penkala, pod kojim je bila prodavana, uvriježio u govoru…

Studije pokazuju da su studenti koji su se oslanjali na tipkanje za pisanje bilješki na predavanjima i seminarima imali lošije rezultate na konceptualnim pitanjima od onih koji su pisali duge bilješke.

Da je tada netko Slavoljubu Penkali rekao kako će za stotinjak godina svijetu prijetiti izumiranje pisanja rukom, vjerojatno bi se silno začudio. Nažalost, stručnjaci upozoravaju kako je ta bojazan realna. Primjerice, studija iz 2014. pokazala je da su studenti koji su se oslanjali na tipkanje za pisanje bilješki imali lošije rezultate na konceptualnim pitanjima od onih koji su pisali duge bilješke.

Tipkanje je možda brže od pisanja rukom, ali je manje stimulativno za mozak, pokazalo je istraživanje objavljeno lani u časopisu Frontiers in Psychology. Nakon snimanja moždane aktivnosti 36 studenata, istraživači s Norveškog sveučilišta znanosti i tehnologije utvrdili su da pisanje rukom može poboljšati učenje i pamćenje. “Naše je glavno otkriće bilo da pisanje rukom aktivira gotovo cijeli mozak u usporedbi s tipkanjem, koje jedva da aktivira mozak kao takav”, rekla je Audrey van der Meer, koautorica studije i profesorica neuropsihologije na NTNU. Ljudi koji su pisali digitalnom olovkom morali su vizualizirati slova, a zatim upotrijebiti svoje fine motoričke sposobnosti kako bi kontrolirali vlastito kretanje dok pišu.

“Pisanje rukom zahvaća više regija mozga, promičući kognitivnu funkciju i zadržavanje pamćenja. Njegova taktilna i ritmička priroda, ističe se, ima terapeutske učinke jer smanjuje stres i tjeskobu te izaziva meditativno stanje. Namjerni potezi uključeni u oblikovanje slova mogu poboljšati fokus, svjesnost i samoizražavanje, potičući osjećaj postignuća i kreativnosti. Osobna povezanost s vlastitim mislima dok se piše rukom jača samorefleksiju i emocionalnu dobrobit”.

Znanstvenici naglašavaju i kako je pisanje rukom ključno za dječji kognitivni razvoj, a poboljšava finu motoriku i koordinaciju oko – ruka. Studija Sveučilišta Indiana iz 2017. također je pokazala da bi pisanje rukom moglo povezati vizualne i motoričke vještine, što bi moglo pomoći djeci da bolje prepoznaju slova.

Iz porodice najpoznatijih nalivpera kroz vijekove Poslovni dnevnik izdvaja:

Penkala

Inženjer Penkala od početka svog poduzetničkog i inovatorskog pothvata stalno povećava proizvodnju i iz radionice na Trgu kralja Tomislava 17 ubrzo se seli u Prašku 3. Iz suradnje Edmunda Mostera i Slavoljuba Penkale nastaje tvrtka Penkala-Moster. Zajednički počinju graditi novu tvornicu u današnjoj Branimirovoj ulici, koju 1911. završavaju i stvaraju zajedničko dioničko društvo Penkala-Edmund Moster d. d. A koncem 1908. drugi član obitelji Moster zajedničkim kapitalom otvara drugu tvornicu u Njemačkoj pod imenom tvrtke Edmund Monster & Co. Svoj izum mehaničke olovke koju ne treba šiljiti, penkale, patentirao je na gotovo svim kontinentima.

Parker

“Uvijek će biti moguće napraviti bolju olovku”, govorio je George Parker, tjerajući svoju tvrtku naprijed inovacijama koje je uvodio. Neprestano je popravljao olovke kojima je nalazio mane, eksperimentirajući novim načinima za sprječavanje curenja tinte. Sve olovke u to vrijeme, kada se nisu koristile, držale su višak tinte u kanalima za tintu, koja bi iscurila kada bi se ponovno koristila. Parker je riješio taj problem dovodom tinte koji je bio zakrivljen. Godine 1894. patentirao je inovaciju pod nazivom The Lucky Curve i ona je revolucionirala industriju olovaka. Kultna olovka Parker 51 bila je zamisao njegova sina Kennetha Parkera. Lansirana je 1941., inspirirana Kennethovom strašću prema zrakoplovstvu. Njezin aerodinamični oblik bio je svjež koncept, bez premca u industriji olovaka u to vrijeme. Bilo je to veliko postignuće u inovacijama i dizajnu proizvoda.

Montegrappa

“Otkako smo otvorili prvu tvornicu pera u Italiji, ostali smo neprestano znatiželjni kad je riječ o čarobnom odnosu između papira i ljudskog uma”, kažu iz tvrtke Montegrappa. Kada je grupa industrijalaca 1912. otvorila prvu talijansku tvornicu pera u Bassano Venetu, sve je bilo spremno za procvat osobne korespondencije. Zahvaljujući novoj tehnologiji, pisanje je postalo dostupnije nego ranije. Toranj kapele koji gleda na tvorničko imanje Ca’ Erizzo inspirirao je njihov prvi dizajn nalivpera, iz 1915. Sa svojim facetiranim osmerokutnim profilom, Reminiscence ostaje kamen temeljac stila Montegrappa. Tijekom 1938. započinju suradnju s trgovcem papirnim materijalom Leopoldom Tulliom Aquilom. Montegrappu je zatim preuzeo sin Gianfranco, a njegovi snovi o izgradnji globalnog brenda najavljuju početak nove ere talijanske tvrtke.

Montblanc

Njemački proizvođač i distributer luksuznih olovaka osnovan je u Berlinu 1906. kao Simplizissiumus-Füllhalter, a godinu poslije tvrtka se preselila u Hamburg i promijenila ime u Simplo Filler Pen Co. GmbH. Sadašnji naziv Montblanc usvojen je 1934. Marka je ime dobila po Mont Blancu, najvišem dijelu Alpa. U tvrtki dizajniraju i distribuiraju i torbe, parfeme, sitnu kožnu galanteriju i satove. Hamburški bankar Alfred Nehemias i berlinski inženjer August Eberstein proizveli su 1906. jednostavne olovke. Nakon kratkog razdoblja posao su preuzeli Wilhelm Dziambor, Christian Lausen i poslije Claus Johannes Voss. Njihov prvi model bio je Rouge et Noir 1909., nakon čega je 1910. uslijedila olovka koja je poslije tvrtki dala novo ime, Montblanc. Naziv Meisterstück, u prijevodu Remek-djelo, prvi je put upotrijebljen 1924. Montblanc je od 1993. dio švicarske Richemont grupe.

Izvor: Poslovni dnvenik

Ostale vijesti iz kategorije