Nakon brutalnog incidenta na plaži Kempinski, oglasili se vlasnici susjednih parcela
Hrvati i klima uređaji! Šesti u Europi po potrošnji energije na hlađenje
Objavljeno: 09.06.2026 u Objavljeno: 17:05
Koliko koštaju vrućine? Hrvati na hlađenje troše oko 96 milijuna eura godišnje!
Hrvatska kućanstva godišnje na hlađenje prostora potroše oko 96 milijuna eura, šesta su u Europi po potrošnji energije za te potrebe po stanovniku, a prvi ovogodišnji toplinski val značajno je ubrzao potražnju za klima uređajima čija se cijena mijenja, pogotovo u jeftinijem razredu.
Platforma za usporedbu cijena Shoptok.hr bilježi kako je pet od ukupno 10 najpopularnijih proizvoda na prijelazu iz svibnja u lipanj bilo iz kategorije klima uređaja, a Googleovi podaci pokazuju da je tadašnji prvi toplinski val u Hrvatskoj značajno požurio potražnju za rashladnim uređajima, koja svoj vrhunac obično doživljavaju krajem lipnja.
Svake sezone pitanje je isto: koliko će biti vruće i koliko će to koštati? Podaci o potrošnji energije, kretanju cijena i aktualnoj potražnji zajedno daju odgovor.
Hrvatska u europskom vrhu: prosječno kućanstvo troši 67 eura godišnje na hlađenje
Prema Eurostatovim podacima za 2024. godinu, Hrvatska je deveta u Europi po ukupnoj potrošnji energije kućanstava na hlađenje s 1.925,1 teradžula, ispred Nizozemske i iza Cipra, što je svrstava među veće potrošače na kontinentu.
No, kada potrošnja preračuna po stanovniku, Hrvatska skače na šestu poziciju u Top 10, iza Cipra, Malte, Grčke, Albanije i Crne Gore. Hrvatska je na toj tablici iznad značajno većih zemalja sa sličnom mediteranskom klimom poput Italije i Španjolske.
.png%2C%20klima%202_1.png?1781024635122)
Ako promatramo tu potrošnju iz financijskog kuta, ukupna potrošnja na hlađenje prostora po prosječnoj cijeni električne energije od 0,18 eura po kilovat-satu iznosi oko 96 milijuna eura godišnje. Preračunato na 1.436.893 hrvatskih kućanstava prema popisu iz 2021., to je prosječno oko 67 eura po kućanstvu na godinu.
Naravno, klimatski uvjeti objašnjavaju dobar dio te slike. Europski podaci otkrivaju da je Hrvatska sedma u Europi po broju stupanj-dana hlađenja, što je klimatski pokazatelj koji mjeri koliko su dani topli i koliko dugo. Sve toplija ljeta guraju zemlju u društvo južnijih zemalja, uz značajne razlike u odnosu na gotovo sve susjede. Primjerice, Mađarska je po potrošnji energije u 2024. bila na 14. mjestu, Slovenija na 18., a Srbija na 19.
Sve više Hrvata ima klimu, a one su sve skuplje
Rast potrošnje nominalno prati i rast tržišta. Prema statističkim procjenama, između 60 i 75 posto hrvatskih kućanstava posjeduje klima uređaj, što je dvostruko više nego prije 10 godina, a u obalnim područjima taj udio i premašuje spomenutu brojku od 75 posto. Usporedbe radi, u sjevernijim zemljama to je stanje u potpunosti drukčije; u Njemačkoj klimu ima od 13-19 posto kućanstava, a u Ujedinjenom Kraljevstvu svega pet posto.
Potražnja koja raste svakako pritišće i cijene, no ne ravnomjerno. Podaci platforme Shoptok.hr pokazuju da najpopularniji modeli bilježe različite cjenovne trendove.
.png%2C%20klima%203_1.png?1781024706401)
U jeftinom segmentu, koji kreće od oko 270 eura, cijene su u rasponu od nekoliko mjeseci do godinu dana porasle i do 21 posto. Srednji razred, između 750 i 1100 eura, bilježi blag pad od tri do osam posto, a premium uređaji japanskih i europskih brendova, čije cijene kreću od 2200 eura naviše, praktički su nepromijenjeni. Dakle, nameće se zaključak da bi se oni koji traže jeftinija rješenja mogli pronaći u problemu.
Također, rastuće Google pretrage otkrivaju još jedan trend: interes za klimama bez vanjske jedinice porastao je i do 130 posto u zadnjih 12 mjeseci, što odražava potražnju stanara u zgradama u kojima ugradnja standardnog uređaja nije moguća.
Potrošnja energije, rast tržišta i aktualna potražnja pokazuju da klima uređaji u Hrvatskoj odavno nisu luksuz, već infrastrukturni standard, a aktualni trendovi sugeriraju da će se ionako rašireno tržište i dalje razvijati, u skladu sa sve toplijim vremenom.
(TM)