Nakon brutalnog incidenta na plaži Kempinski, oglasili se vlasnici susjednih parcela
GALEB nije više car neba
Objavljeno: 23.03.2025 u Objavljeno: 13:36
Više smeća više galebova
Objašnjavati koliko vrsta ili podvrsta galeba ima nema smisla, dovoljno je napisati na Google,, larus canus,, i dobit ćete sve informacije. Nema niti smisla pisati iz zoologije o karakteru tih ptica jer sve te vrste ili podvrste imaju slične karakteristike.
Zadaju glavobolje ljudima
Svi mi znamo za galeba, pogotovo onog ,,našeg ,,Jadranskog. Raspjevan je od naše legende Olivera Dragojevića pa do Velana i nema se tu što reći ,to su pjesme koje su obilježile našeg galeba, dale mu status cara neba. Nažalost, realnost je nešto drugo, ,,karakter,, tih sličnih vrsta je isti. Oportunisti su, bučni, agresivni, dijele istu hranu, iskoristiti će svaku priliku da se domognu hrane bilo koje vrste. Ovih zadnjih tridesetak godina njihova populacija je narasla i počela je davati glavobolje ljudskoj populaciji pa i drugim pticama i manjim sisavcima. U biti je njihova populacija narasla paralelno s povećanjem ljudske populacije. Što više smeća, to više galeba, a njihova prosječna životna dob je dobrih 30 godina. Stari ribari, a pogotovo stari Puležani znali su brati jaja od galeba da bi se time hranili, naravno uz veliki rizik, jer bi vjerojatno dobili koji udarac kljunom. Znamo da su agresivni, pogotovo kad čuvaju jaja ili mlade.
Udruženi lopovi
Uzgajivači riba pa i školjkaša ih nikako ne vole jer osim što vole ,,maznuti,, ribu veliki su zagađivači tj. s njihovim izmetom u moru se dižu vrijednosti bakterija kao što je escherichi coli i drugo. Zato se jaja od galeba više ne konzumiraju, riskira se na veliko dobiti jedno jako otrovanje. Pošto su lukavi i znaju gdje se gnijezditi, neprijatelja i nemaju, čovjek ih ne voli kao jelo jer su bljutavi, jaja su isto opasna, a tako su se jako razmnožili.
Razmnožavanjem između njih se stvorila jaka konkurencija i vjerojatno to ih je potaklo da generacijama postanu sve snalažljiviji tj. prilagodljivi. Vidimo da su deponije prepune tih galeba, prate svaki ribarski brod, a ono interesantno je da ih ne vidiš dok ne počinješ bacati ,,morski materijal u more,, pa evo ti horda galebova koja pikira blizu broda s velikom bukom i rizikom da dobiješ neku ,,sočnu bombu,,. Ima i onih trećih gdje vrebaju neiskusne turiste i u letu im zgrabe sladoled, sendvič, pizzu. Usudio bi se reći da je to dogovoreno i isplanirano jer neki galebovi dogovorno napadaju i kradu. Jedan leti blizu žrtve koja jede npr. sladoled, ta osoba se uplaši i instinktivno raširi ruke, a ono odmah iza dolazi drugi galeb i u letu mazne plijen.
Specijalizirani kao pirati
U Umagu imamo iste probleme, tako da ljudi dok sjede u kafiću i pijuckaju jutarnju kavu odjednom su ,,bijeli,, s rizikom da dobiju i neku zarazu. U Poreču i Rovinju specijalizirali su se u piratstvo dok u Umagu piratstva još baš i nema, ali napadaju ljude ako im prolaze blizu gnijezda. Kod nas su se specijalizirali oko kanta za smeće, pa ne rijetko se može zapaziti razbacano smeće po cesti. To nisu mačke, one su kulturne. Kad sam već spomenuo mačke, oni su preuzeli i ulogu mačaka jer često jedu i pantagane i miševe, a ne oproštaju ni drugim pticama, a toliko su bahati da kradu hranu i kućnim ljubimcima u koliko im je hrana negdje vani dostupna. Poslije kiše možemo ih vidjeti na stotine na livadama kako love gliste, a znamo koliko su gliste važne za tlo.
Istarski gradovi udruženi u humane akcije, osim Umaga
Neki gradovi tj SMART ljudi koji vode te gradove kao npr. Poreč godinama unazad su razumjeli opasnost tih ptica. Ne toliko radi piratstva koji zna biti i zabavan za one koji gledaju, ali epidemiološki zna biti vrlo opasno, tako da npr. baš Poreč je 2010. godine krenuo s humanom akcijom o smanjenju populacija galebova tako da su im mijenjali jaja od pravih u plastična. I to se nastavlja. Udružili su se gradovi Poreč, Novigrad, Rovinj, Pula te općine Tar-Vabriga, Funtana i Vrsar. A gdje je tu Umag? Umag taj projekt uopće ne spominje, ali je i dokaz da se kod nas i nije vidjela nikakva aktivnost po tom pitanju. Galebovi, koliko vidim i dalje se gnijezde na istim mjestima već godinama po krovovima grada Umaga. Rezultat od Mirne prema jugu je taj, da se broj gnijezda u urbanim sredinama smanjio za 60-70% na dobrobit stanovništva dok mi riskiramo dobiti njihove sočne bombe, bolesti, jutarnje galame i nered kod kontejnera za smeće. Znači, i ovdje se vidi da Umag nazaduje dobrih 10 godina od Poreštine i treba se pitati zašto ? Dragi čitatelji i svjedoci na vama je odgovor.
Piše:Daniele Kolec