Nakon brutalnog incidenta na plaži Kempinski, oglasili se vlasnici susjednih parcela
Ekskluzivno iz Albera! Otkrivamo: Za koga i zašto se upravo sada gradi dio šetnice Alberi – Crveni vrh? lI. dio
Objavljeno: 11.11.2022 u Objavljeno: 10:40
Foto:Trasa buduće šetnice na samoj litici stijena bit će poduprta betonskim zidovima
Povijest umaške šetnice seže iz doba ranog socijalizma u bivšoj državi.
Starijim stanovnicima Umaga je poznato da dobar dio trase famozne šetnice, od Ladinog gaja do Savudrije, egzistira u Umagu još iz doba ranog socijalizma bivše države! Djelomično kao prirodne, a dijelom betonirane promenade-lungomare. Međutim, sintagma tj. brend umaške šetnice postaje aktualan unatrag dvije, tri godine s naglaskom na nove dionice.
Foto: šetnica , lungomare, 1965
Zbog nastavka gradnje tih novih segmenata trase, vijećnica IDS-a Anja Žužić je proljetos na gradskom vijeću pitala gradonačelnika kad će vijećnici ugledati taj projekt umaške promenade, a odgovoreno joj je nešto neartikulirano, u stilu: „Kad za to bude vrijeme“. I desilo se vrijeme. Rujan, 2022. Izgradnja kompleksne trase Alberi – Crveni vrh. Ali opet ništa od uvida, tj. „Obećanje ludom radovanje.“ Nije im predočen taj zahtjevan projekt kojega potpisuje LAD 1 studio d.o.o., Zagreb, direktorice Maje Bručić, nota bene, slučajno projektantice i susjednog projekta Resorta Petram u Alberima, u koji preko 100 milijuna eura ulaže tvrtka Čista voda projekt. Zbog uskraćenih informacija vijećnici Žužić i kolegama vijećnicima te građanima, izuzev direktno zainteresiranih turističko-hotelijerskih magnata, nitko nije imao pojma kakva se šetnica u prirodi gradi ili devastira novcima građana Umaga, a sve za dobrobit Umažana i razvoj elitnog turizma. Čijeg?!
Anja Žužić, predsjednica IDS-a Umag:"Kad ćemo vidjeti projekt šetnice?"
Mutni poslovi
Ovakvim netransparentnim rabotama, mutnim poslovima potvrđuje se stara priča u Umagu, da ključeve kontrole drži prvi čovjek Grada. Jer da im je kojim slučajem taj projekt prezentiran, nedvojbeno bi uzdrmao dio umaške javnosti i Istre. Postao bi epicentar žučnih rasprava između onih pobornika zaštite prirodnih resursa i onih koji sve nametnuto iz Grada prihvaćaju kao zdravo za gotovo, jer takvi još ni ne znaju koje je njihovo pravo mišljenje. Polemiziralo bi se o trajnoj šteti (?) nanesenoj netaknutoj prirodi baš kako je to bilo nedavno u Puli oko njihovoga Lungomare. Dva polarizirana mišljenja potaknula bi verbalno sukobljavanje neistomišljenika.
Prvo, ne događa li se tu najveći ekološki zločin od nastanka Umaga, a drugo, zašto se baš u ovom trenutku gradi ova dionica umaške obalne šetnice na dijelu obale koju stanovnici i gosti grada najmanje koriste za šetnje?! Koliko je izgradnja upravo ove trase bila žurna za potrebe Umažana i njihovih turista, ili se tu ipak gradi pretežito za potrebe srpskih vlasnika turističkih kompleksa na umaškom teritoriju? Jer ključno je istaknuti da će ona biti poveznica dva susjedna turistička naselja. Resorta Petram koji je u završnoj fazi izgradnje i hotela Kempinski te rezidencije Skiper. Prvog u vlasništvu Vojislava Gajića, a drugog, Miodraga Kostića iz Srbije.
Resort Petram Alberi (investitor V. Gajić)
Pogodovanje zamotano u celofan
Nadalje, analizom (isprepletenih) građevinskih radova koji se odvijaju na terenu (resort Petram, plaža, šetnica…) i podacima na tabli gradilišta, moglo bi se pomisliti kako se tu radi o javno –privatnom interesu. Pa na neki način se i radi. Jer se troši javni novac za dionicu šetnice od koje će najveću korist, budimo realni, na tom dijelu Umaštine imati privatni vlasnici u oba spomenuta turistička naselja. Tako „projekt od nesaglediva značaja za razvoj umaškog turizma“ pomalo zaudara na pomno razrađenu akciju, koja razotkriva i hrvatski sustav tj. način vladanja jednog čovjeka u lokalnoj samoupravi.
Tome u prilog navest ćemo neke relevantne podatke iz kojih se može naslutiti koliko je na ovom potezu Jadrana pogodovanje aktualnom investitoru zamotano u celofan. Jer dok se drobi stijenje i krči ivica obale da bi se realizirala betonska šetnica ili poveznica od 500 metra na tom potezu, Alberi – plaža Kempinski, uskoro će tvrtka Čista voda projekt uređivati plažu (kč.br 140/3 i kč.br. 141/2 k.o. Savudrija) te bech bar i sanitarije (kč.br.143 k.o. Savudrija) a za koje su dobili čak dvije koncesije od umaškog gradskog vijeća u svrhu gospodarskog korištenja na pomorskom dobru (srpanj, 2021. i lipanj, 2022.). Dakle, dovršava se gradnja resorta Petram, pa kreću u uređenje plaže, beach bara i sanitarnih čvorova, i sve zvuči da je Grad otvorio svoju kesu i zagrabio sedam milijuna kuna za gradnju ove „dugoočekivane?!“ dionice baš sada, za njihove potrebe da bi se šetnicom lakše uspostavila komunikacija između resorta Petram i hotela Kempinski te rezidencije Skiper u vlasništvu povezanih poslovnih partnera ( Postoje nezanemarive indicije da je stvarni ulagač u resort Petram Miodrag Kostić, a ne Vojislav Gajić, ali o tome nekom drugom zgodom) jer nije bila od osobito nužnog značaja za Umažane. Ma zašto bi ikome od Umažana ili turistima bilo atraktivno koristiti tu izdvojenu dionicu koja vodi samo od jedne do druge plaže (nema dalje!) gdje je dnevni najam ležaljki 50 eura (Plaža Kempinski).
Dakle, dovršetkom ove dionice promenade, elitni gosti/vlasnici nekretnina neće „planinariti“ po očuvanoj prirodi utabanim „kozjim stazama“ već nesmetano šetati, voziti bicikl ili romobil poravnanom betonskom cesticom od Petrama do Kempisnkog i obrnuto! Ruku na srce, ukoliko se na ovim strmim goletima Istre, ne porvana i izbetonira dio obale, pa time promijeni izvorno prirodno obličje, osim jedinstvenog pogleda na slikovitu Savudrijsku valu, beskrajni obzor, romantičan zalazak sunca, ostatke tršćanske bure, što je još privlačno budućim „stanarima“ tih naselja u ovoj kamenitoj pustinji gdje metar kvadratni nekretnine plaćaju i do 7000 eura? Vegetacija, otoci, pitome šljunčane plaže žalo? Ništa od toga, a golf ne igraju svi! Međutim, upravo po tom stjenovitom priobalnom reljefu, milijunima godina očuvanim prirodnim karakteristikama, malim „klifovima“ Savudrijske vale, baštinili smo jedinstven prirodni identitet ovog kraja na krajnjem zapadu Lijepe naše. A sada prijeti opasnost da ti tipični vanjski obrisi zaljeva za par mjeseci iščeznu. I nikome ništa.
Plaža Kempinski hotela Kempinski (M. Kostić), točka do koje vodi šetnica iz Albera i nema dalje
Gradi li se mimo Zakona i urbanističkog plana?
Borbeni Salvorini, branitelji svog hrvatskog mora od slovenskih uzurpatora nisu ni mogli zaštiti ovu svoju Bogom danu obalu od drugih uzurpatora, jer nisu ništa znali o tom zahvatu. Mjesni odbori su „ugašeni“, vijećnici nisu upoznati s idejnim rješenjem, a ostaje dubiozno i pitanje za nadležne instance je li takav zahvat u prirodi uopće u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša, Zakonom o zaštiti prirode koji propisuje i definira primjereni sustav zaštite i cjelovitog očuvanja prirode i njezinih resursa. U zakonu piše da ciljevi zaštite podrazumijevaju zaštitu prirode radi njezina trajnog očuvanja, održivog korištenja prirodnih dobara bez bitnog oštećivanja dijelova prirode te uz što manje narušavanje ravnoteže njezinih sastavnica, sprečavanja ili ublažavanja štetnih zahvata ljudi i poremećaja u prirodi kao tehnološkog razvoja ili zbog obavljanja djelatnosti…Zakon utvrđuje da nisu dopušteni bilo kakvi zahvati u okolišu koji mogu imati štetni utjecaj na krajobraznu raznolikost i vrijednosti poput očuvanja prirodnog genetskog sklada…
Krajobraz koji će nestati, sklad čovjeka i prirode ili uzurpacija slov. državljanja?
Grad Umag sam sebi izdaje tu građevinsku dozvolu za devastaciju priobalja, a pri čemu nije potrebna ni izrada parcijalne studije utjecaja na okoliš?! Nažalost, ovim zahvatom će zbog „poremećenih“ ljudi doći do trajnog poremećaja u umaškoj ili istarskoj ili hrvatskoj milijunima godina očuvanoj prirodi. A lupalo se svim raspoloživim silama da se buduća šetnica ovdje gradi ne bi li se zaustavila uzurpacija obale od strane slovenskih državljana koji su tu na padinama podno svojih vikendica zapunili cementom manje obalne površine za sunčališta, a sada se potpisom na jednom dokumentu opravdava bespotrebna(?) investicija od sedam milijuna kuna, tj. legalno betoniranje šetnice, prosječne širine preko 3 metra metara, s potpornim betonskim zidovima i mjestimice preko šest metara koji će podupirati dijelove obale da spriječe eroziju tj. odronjavanje tla, i na taj način trajno uništiti posebne geološke vizure sjevernog dijela istarske obale. Valja naglasiti da je u aktualnom urbanističkom planu Alberi (UPU) na snazi, šetnica bila predviđena nekih stotinjak metara od obale. Tko ju je izmaknuo mimo plana UPU?
UPU Alberi na snazi, planirana trasa šetnice iscrtana isprekidanom crno- bijelom crtom na rubu naselja
Sanja Bosnić
Nastavak slijedi: Apartmanizacija ulazi u Umag na mala vrata, III. dio
.jpg%2C%20bron%C4%8Dano%20posu%C4%91e.jpg?1769536883240)
.jpg?1770914971725)
.jpg?1773577099491)
