Nakon brutalnog incidenta na plaži Kempinski, oglasili se vlasnici susjednih parcela
Ekskluzivno iz Albera! Otkrivamo: Za koga i zašto se upravo sada gradi dio šetnice Alberi – Crveni vrh? I. dio
Objavljeno: 10.11.2022 u Objavljeno: 11:15
Krči se 500 metra obale u Savudrijskoj vali za sedam milijuna kuna!U naredna tri priloga informirat ćemo javnost o radovima koji se odvijaju na budućoj trasi šetnice Alberi-Crveni vrh i trajnoj devastaciji sjeverozapadne obale Hrvatske.
Umag – Nedavno je na mrežnim stranicama Grada Umaga objavljeno, bez fotografije arh. projekta, da je nakon višegodišnjih iznimno kompleksnih priprema zbog zahtjevne konfiguracije obale i uzurpacije obale konačno počela izgradnja prvog dijela šetnice u duljini od 500 m na području Crvenog Vrha u vrijednosti investicije od sedam milijuna kuna. Trasa se proteže od nove prometnice u Alberima do lučice tj. plaže hotela Kempinski. Prvo što nas je iznenadilo je planirani iznos investicije od sedam milijuna kuna ili 14 tisuća kuna po dužnom metru izgrađene trase, prosječene širine od 3 metra! Da je živ, legendarni Mladen Delić bi uzviknuo: „Ma ljudi moji je li to moguće?!“ Moguće, jer odlaskom na teren u Savudrijsku valu, shvatili smo o koliko kompleksnom zahvatu u prostoru se radi. Koliko tla te stjenovitog sedimenta će morati bagerima raskrčiti i skršiti da bi se probila obalna šetnica na samoj ivici bijelih morskih padina, između Albera i plaže Kempinski. I digitalni portal istra24 prenio je kritiku Silvije Buttigoni, ravnateljice Javne ustanove Natura Histrica, koja se osvrnula na ovu „intervenciju u prirodi“ u Alberima prepoznavši ju kao štetnu u netaknutom prirodnom krajoliku. „Jučer su to bili prirodni rajevi, a danas ovakvim zahvatima i stvaranjima umjetnih turističkih naselja, krademo djeci budućnost“, rekla je Buttigoni. I građanska inicijativa Zelenog Umaga već nekoliko godina nastoji upozoriti na devastaciju prirode izgradnjom obalne šetnice, asfaltiranjem i betoniranjem rubova morske obale, ali kao da ostaju usamljeni čuvari prirodnog okoliša u Umagu. Jedan od razloga muka umaške javnosti je i nedovoljna informiranost o tome što se događa na terenu. Stoga smo odlučili istražiti kakvi se zahvati poduzimaju na dionici trase Alberi -plaža Kempinski i zašto je odluka pala da Grad investira upravo sada sedam milijuna kuna na ovaj dionici šetnice i što time dobivaju primarno stanovnici grada?
Što smo vidjeli u Alberima?
Izvidom po terenu i grafičkoj mapi projekta, sve upućuje na veliki ekološki zločin na Jadranu, veći i od onog u uvali Vruje! Naime, planiranom izgradnjom obalne kolno-pješačke –biciklističke staze (šetnice, lungomare, promenade) nepovratno će biti uništen krajobrazni identitet najsjevernijega dijela istarske obale. Praktički bi kroz koji mjesec moglo nestati sve ono što je priroda ovdje stvarala u geološkom razdoblju pliocena koje se proteže od 5,33 milijuna godina do 2,58 milijuna godina prije sadašnjosti?! Čijom odlukom? Očito jednog čovjeka jer gradski vijećnici, niti umaška javnost, nisu nikad vidjeli idejni projekt te „famozne šetnice“, koji se financira sredstvima iz proračuna Grada Umaga. Hoće li „Netko“ odgovarati za trajnu devastaciju ovog lokaliteta Istre? Sumnjamo, jer je sve predobro pokriveno dokumentima (argumentima?!), te medijski uvjerljivo popularizirano u sklopu cjelovitog projekta brenda umaške promenade (čitaj „betonizacije“ ili „asfaltizacije“) rubnih dijelova obalnog pojasa. I dok se asfaltirala dionica šetnice na samom jugu grada, počevši od naselja Špine, na ravnom i nizinskom dijelu obale, nešto manje se utjecalo na promjenu konfiguracije tla i vizure obale, no ovdje u Alberima postaje jasnija sva svirepost radova u prostoru i trajno nanošenje štete milenijima očuvanoj prirodi.
Brend šetnice u Alberima, klopka za drugu stranu priče
Zašto se provodi ovaj radikalni zahvat u prostoru pokušat ćemo to obrazložiti kroz povezanost premreženih aktera, dionika u bombastičnom projektu gdje se nazire sprega interesa krupnog kapitala i pojedinaca. Ona se naravno, spretno prešućuje, stavljanjem priče o umaškoj promenadi u prvi plan, gotovo kao kakvo betonsko čudo koje će neizostavno pridonijeti potrebama razvoja elitnog turizma na Umaštini. Na taj se način utječe na pozitivno mišljenje javnosti, a lukavo zamagljuje druga strana priče. Idealizacijom projekta želi se potisnuti iz očišta činjenica da su moćnici stoljećima iskorištavali Prirodu za svoje potrebe i osobni interes, a sve tobože u ime napretka i javnog interesa.
Pa čak i kad je prosperitet dosegnut, nezasitan se čovjek nastavljao igrati Boga, daljnjim razaranjem i unakazivanjem okoliša! Upravo na sve to zorno podsjeća i aktualna dionica obalne trase Alberi – Crveni vrh gdje će se nepovratno, barbarski, teškom mehanizacijom devastirati netaknuta priroda i pri tome možda zatrpati i pokoja stopa dinosaurusa, jer se radi o vrijednim arheološkim lokalitetima, a sve zbog pojedinaca koji žele ostaviti svoje stope u nasljeđe budućim generacijama.
Ideja buduće šetnice iz doba vlasti IDS-a, 2004.
No krenimo nekim kronološkim redom. Famozna umaška šetnica u duljini od 45 kilometara postala je u zadnje dvije godine gradonačelnikova kampanja i politička reklama. Govori o investiciji-projektu koji bi građene Umaga mogao stajati preko 100 milijuna kuna, a da pri tome još nikad, ali nikad, cjelovito rješenje projekta nije prezentirano u javnosti. Pa čak niti fazne dionice tj. segmenti gradnje tih trasa. Vijećnicima nije nikad službeno predstavljeno nijedno projektno rješenje u nekom naselju. Naprotiv, gradonačelnik poput vještog iluzioniste, tek uoči provedbe određenog zahvata šetnice na nekoj dionici uz obalu, iz svog „šešira“ vadi idejni projekt pred izvođače radova, kreće se u uništavanje prirode, a za vladajuće, u atraktivno uređenje pojedine trase, uz pompoznu reklamu „turističkog proizvoda“.
Pročelnik Upravnog odjela za komunalni sustav i prostorno uređenje Diego Banković sam odobrava građevinsku dozvolu Gradu Umagu za izvedbu tih radova, i sve je u skladu sa zakonom. Očito da taj način bespogovornog „soliranja“ konvenira gradonačelniku Viliju Bassaneseu, kao i onima gdje bi upravo taj dio cestovne šetnice postao prioritetan, i time se omogućio bolji pristup-komunikacija s njihovom morskom parcelom ili sadržajima na njoj. (Prisjetite se prijedloga trase obalne šetnice u Zambratiji planiranim preko plaže!) Ovdje valja istaknuti da je shematski prikaz trase buduće umaške šetnice ucrtan u PPUG Umaga još u doba IDS-ove vladavine, 2004. godine, ali tek jednom crvenom linijom u grafičkom prikazu plana, a u tom je planu predviđeno da konačni izgled trase treba definirati u planovima nižega reda! Je li baš tako u stvarnosti? Nije.
Sanja Bosnić
Slijedi nastavak:
Povijest umaške šetnice seže iz doba ranog socijalizma u bivšoj državi, II dio
.jpg%2C%20matija%20vla%C4%8Di%C4%87%20ilirik.jpg?1763380405502)
