Država to sam ja – Vili Bassanese! Suludo sporenje 11 godina novcima poreznih obveznika Umaga!

Objavljeno: 26.09.2020 u Objavljeno: 10:34

Jedanaest godina gubio sve parnice, prouzročio štetu cca šest milijuna kuna i pristao na nepovoljniju nagodbu!

Neobičan zaokret mogao bi se desiti na gradskom vijeću Umag 19.kolovoza, gdje bi gradski vijećnici trebali izglasavanjem jednog Sporazuma o izvansudskoj nagodbi prihvatiti i sve nerazumne postupke gradonačelnika Vilija Bassanesea koje je vodio u sudskim sporovima s trgovačkim društvom Saning d.o.o., Pula, u kojima je 11 godina zlorabio svoju položajnu funkciju samoinicijativnim odlukama prkoseći hrvatskom zakonodavstvu.
Sve je počelo s Općinskim sudom u Bujama, a nastavilo sa Županijskim sudom u Puli, Trgovačkim sudom u Pazinu, Visokim trgovačkim sudom u Zagrebu, Vrhovnim sudom RH, Ustavnim sudom i dr. Svi ti sudovi, imali su predmet Saning na raspravama barem tri puta. Ne treba zaboraviti ni Ministarstvo pravosuđa, Inspekciju Ministarstva uprave, Ured državne uprave u Bujama i Puli i druge, gdje su svi vođeni sudski sporovi bili presuđeni u korist Saninga. Što je gradonačelnik Bassanese htio postići boreći se protiv hrvatskog pravosuđa tijekom ovih 11 godina parničenja u kojima je građanima Umaga nanio štetu od pet milijuna kuna, a neke procijene govore i o dodatnih 1,5 do 2 milijuna kuna troškova zašto se nagađa za veći iznos od manjeg koji je bio ponuđen, naoružajte se strpljenjem i nastavite s čitanjem što je sve u stanju raditi i prkositi procesualnom pravu i Zakonima RH jedan gradonačelnik apsolutist. Iznesene činjenice izvedene su iz sudskih materijala, zapisnika s gradskih vijeća, odvjetničkih ureda…No krenimo s kraja do početka.

Gradonačelnikovi vijećnici odlučuju o njegovoj proračunskoj šteti

Dan 19. kolovoza 2020., bit će zapamćen kao dan posljednjeg čina jedne višegodišnje loše izvedene predstave u režiji gradonačelnika Grada Umaga Bassanesea, jer je sve ustvari započelo u njegovu prvom mandatu, krenuvši od lipnja, 2009. do kolovoza, 2020., a predmet razmatranja je, kolokvijalno rečeno, slučaj/afera „Saning“
Gradsko vijeće Grada Umaga, na sjednici zakazanoj za taj dan, s velikom pretpostavkom je da će gradonačelnikovi vijećnici prihvatiti Sporazum o izvansudskoj nagodbi između Grada Umaga i tvrtke Adria Commodities d.o.o. iz Zagreba i da neće zatražiti da nanesenu štetu proračunu plati iz vlastitih novaca.

Nagodba u iznosu od cca 11 milijuna kuna

Što je predmet ovog Sporazuma o izvansudskoj nagodbi ? Isplata 10.952.076,28 kuna koje tvrtka Adria Commodities d.o.o iz Zagreba u ulozi glavnog, ali ne i jedinog vjerovnika tvrtke Saning d.o.o u stečaju, potražuje od Grada Umaga kao dužnika tvrtke Saning. Prema prijedlogu Sporazuma o izvansudskoj nagodbi, Adria Commodities se odriče 50 posto zateznih kamata i 50 posto parničnih troškova pa dugovanje Grada Umaga umjesto 15.484.859,75 kuna smanjuje se za 4.532.783,47 kuna na iznos od 10.952.076,28 kuna.

Presedan u povijesti hrvatskog pravosuđa

Izglasavanjem ovakve odluke desit će se u Umagu jedan nezapamćen čin u povijesti hrvatskog pravosuđa. Ono što nije uspjelo raznim sudovima u Hrvatskoj, s mnogobrojnim presudama, rješenjima i ovrhama, od prvostupanjskih i drugostupanjskih sudova pa sve do Vrhovnog suda RH, u 11-godišnjoj pravnoj bitci između Saninga i Grada Umaga, uspjelo je sada dogovoriti između Grada i jedne nepoznate privatne tvrtke Adria Commodites iz Zagreba, s 40.000,00 kuna temeljnog kapitala i odličnim poslovnim rezultatima u 2019. godine.
Naime, zanimljiv je podatak da je u 2019. godini Adria Commodities na ukupan prihod od 10.080.898,00 kuna ostvarila neto dobit nakon oporezivanja od 2.732.531,00 kuna. Plaćen je uredno i porez na dobit u iznosu od 519.239,00 kuna, dok u 2018. godini tvrtka, praktički, nije poslovala i bilježi gubitak od 33.690,00 kuna, da bi kroz godinu dana dokazala svoju poslovnu sposobnost. Dobar primjer vrlo uspješnog hrvatskog poslovanja! Nota bene, da dok smo ovo pisali, od prošlog su tjedna nestali su s googlea mnogi podaci o vlasnici tj. direktorici tvrtke!

Nestali s googlea gotovo mnogi podaci o vlasnici tvrtke Commditiesa

Adria Commodities dana, 1. srpnja ove godine putem cesije preuzela je potraživanje od tvrtke Adriatic Assets d.o.o. iz Zagreba, a ovi prije toga od H-abduka , a govorimo o potraživanjima Saninga prema Gradu, u rekordnom roku se dogovara nagodba s Gradom. Za svega 50 dana Adria Commodities uspijeva dogovoriti da se na Gradskom vijeću prihvati Sporazum o nagodbi s njima, tj. podmirenju duga Grada Umaga kojega su prema sudskim presudama trebali isplatiti prema Saningu. Ostaje za vidjeti nakon kakve rasprave i Bassneseovih tumačenja bi predloženi Sporazum vijećnici trebali izglasati. A hrvatski sudovi su se bogme „naradili“ od 2009. godine do danas!!!

Kako je Grad Umag gubio sve sudske sporove i protivio se tomu

1.1. Počelo je s Rješenjem Općinskog suda u Bujama-Buie od 23.09.2009. na temelju kojeg, Grad Umag mora isplatiti 6.419.292,80 kuna tvrtki Saning za sedam zemljišnih čestica u Zambratiji, ukupne površine 4219 m2 po cijeni od 1521,52 kuna za četvorni metar prenesenog zemljišta. Te zemljišne čestice ustvari, predstavljale su, prema DPU Zambratija za to područje, buduću ulicu, ali i dijelom zaobilaznicu u budućem naselju „Bonaca“ gdje tvrtka Saning namjeravala izgraditi stambeno-apartmansko naselje od 17 stambenih zgrada s ukupno 111 stanova. Grad Umag i tvrtka Saning na usmenim raspravama pri Uredu državne uprave Istarske županije, Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko pravne poslove Buje, u dva navrata, 4. ožujka 2008. i 19. kolovoza 2008. god. nisu uspjeli dogovoriti oko cijene zemljišta koje se ustupa Gradu. Saning je, u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji, bio dužan predati, a Grad Umag dužan preuzeti zemljište koje je trebalo poslužiti za izgradnju komunalne infrastrukture. Nakon neuspješnog pregovaranja oko cijene, Ured državne uprave u Bujama upućuje stranke na izvanparnični postupak pri Općinskom sudu u Bujama.
Nakon provedene rasprave i prezentirane procjene vrijednosti zemljišta od strane sudskog vještaka, prethodno obostrano prihvaćenog, Općinski sud u Bujama izdaje Rješenje 23. rujna 2009. prema kojemu Grad Umag treba platiti 6.419.292,80 kuna za zemljište uvećano za troškove predmetnog spora u iznosu od 164.330,30 kuna.
1.2. Grad Umag ne prihvaća Rješenje bujskog suda i žali se drugostupanjskom sudu u Puli. Županijski sud u Puli Rješenjem od 14. lipnja 2010. odbija žalbu Grada Umaga kao neosnovanu i potvrđuje Rješenje Općinskog suda u Bujama. Rješenje Općinskog suda u Bujama postaje pravomoćno.
1.3. Grad Umag ne prihvaća izvršenje, odnosno isplatu novca po pravomoćnoj presudi, već podnosi reviziju Vrhovnom sudu Republike Hrvatske 12. kolovoza 2010., a Vrhovni sud svojim Rješenjem od 28. studenoga 2012.godine odbacuje reviziju Grada Umaga kao nedopuštenu.
1.4. Ali to nije sve, u to vrijeme, 30. kolovoza 2010., Grad Umag podnosi Ustavnom sudu Republike Hrvatske Prijedlog za ocjenu ustavnosti članaka 129.,130.,131. i 132. Zakona o prostornom uređenju i gradnji. Pretpostavljamo da odgovor Ustavnog suda nije bio po volji Gradu Umagu jer nisu pozitivnim ishodom „zvonili na sva zvona“.

I što biva dalje?

Nakon pravomoćne presude od 14. lipnja 2010.,te poziva Saninga Gradu na plaćanje i odbijanju Grada Umaga da ih isplati, pokrenuta je ovrha te je Općinski sud u Bujama dana 20. kolovoza 2010. donio Rješenje o ovrsi na naknadu izvanparničnih troškova što upućuje da je krenula prisilna naplata temeljem ovršne isprave. Grad Umag kao ovršenik podnosi žalbu uz prijedlog za odgodu ovrhe od 31. kolovoza 2015.
Zatim su uslijedile razne odluke (rješenja) prvostupanjskih i drugostupanjskih sudova, gdje se ovrha obustavlja pa nastavlja, proglašava nedopuštenom pljenidba i prijenos novčanih sredstava s računa ovršenika Grada Umaga i sve drugo..

Iz Grada se nastoje nagoditi s figom u džepu
Nakon pravomoćnosti rješenja Općinskog suda u Bujama, Saning pokušava s Gradom dogovoriti sastanak vezan za pronalaženje rješenja problema naplate za ustupljeno zemljište. Nakon višekratnih zahtjeva Saninga za sastanak i dogovor, konačno je održan sastanak 15. rujna 2010.
Međutim, nije ponuđeno ništa novo iz Grada Umaga, izostao je konkretan prijedlog i ponavljalo se da problem treba riješiti mirnim putem?! Grad Umag ih poziva na mirne dogovore, ali drže figu u džepu, jer taje da su podnijeli tužbu protiv Saninga! Glavni argument radi kojega Grad odbija isplatiti Saningu naknadu navode hipoteku Hypo banke na zemljišnim česticama koje su im se ustupale. Gradu Umagu nije ništa značila činjenica da je u obrazloženju OS Buje zabilježeno pismo namjere Hypo banke da brišu hipoteku istog trena kada se stranke dogovore i prezentiraju kupoprodajni ugovor! Opunomoćenici Saninga iz odvjetničkog društva Čerin, Rovis, Čohilj -Pula upućuju 26. studenoga 2010. pismo gradonačelniku i predsjedniku gradskog vijeća Goranu Slavujeviću za mirnim rješavanjem spora i da se obavijeste vijećnici o podnesku kako bi se izbjegli daljnji troškovi koji proizlaze iz spora, no prikrivali važne informacije iz djelokruga rada i odlučivanja gradskog vijeća.
2.1. Tužbu protiv Saninga, dana 1. rujna 2010., Grad Umag podnosi Trgovačkom sudu u Pazinu. U tužbi, Grad Umag osporava svoju obvezu da preuzima zemljište na kojoj je prostornim planom predviđena izgradnja ceste i zaobilaznice. U tužbi se više ne spominje sedam zemljišnih čestica, već samo tri čestice, one koje su predviđene za cestu. Te tri zemljišne čestice su 1018/4,1018/5 i 1055/2.
Grad Umag u tužbi predlaže da nadležni sud donese presudu kojom će se utvrditi da nije nastupio pravni odnos prijenosa vlasništva tih triju zemljišnih čestica i da nije nastala obveza tužitelja Grada Umaga za isplatu novčane naknade i slično. Trgovački sud u Pazinu donosi presudu dana, 27.ožujka 2015. u kojoj odbija prijedlog tužitelja, Grada Umaga, i nalaže mu da tuženiku plati troškove parničnog u iznosu od 377.051,00 kuna.
2.2.Grad Umag se žali na presudu TS Pazin, Visokom trgovačkom sudu u Zagrebu. Na sjednici vijeća od 04. rujna 2019., Visoki trgovački sud odbija kao neosnovanu žalbu tužitelja Grada Umaga, potvrdivši presudu prvostupanjskog suda. Već po običaju, Grad Umag se ne miri ni s presudom Visokog trgovačkog suda, već podnosi treću reviziju Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, a predmet je još u tijeku rješavanja, ali je u tekstu Sporazuma predloženo da  Grad odustane od revizije.

I trgovački sud Pazin nalaže Gradu isplatu iznosa od 6,4 milijuna kuna

3.1. U nastojanju da naplati svoje potraživanje, nakon pravomoćne presude Županijskog suda u Puli 14. lipnja 2010. i neuspjelih pokušaja rješavanja problema mirnim putem s Gradom Umag, Saningu ne preostaje drugo već podnijeti tužbu radi isplate, dana 22. prosinca 2010. Trgovačkom sudu u Pazinu. Pazinski sud presudom od 7. srpnja 2011. nalaže tuženiku Gradu Umagu da isplati iznos od 6.419.292,80 kuna zajedno sa zateznim kamatama.
3.2. Grad Umag, naravno, ne prihvaća presudu TS Pazin već podnosi žalbu Visokom trgovačkom sudu u Zagrebu. Visoki trgovački sud je na sjednici vijeća od 11.veljače 2015.presudom odbacio kao neosnovanu žalbu Grada Umaga i potvrdio presudu TS Pazin uz korekciju naknade troškova postupka tužitelju Saningu, s 365.407,67 kuna na 220.685,93 kuna.
3.3. Grad Umag ne prihvaća presudu ni Visokog trgovačkog suda, pa dana 30. travnja 2015. podnosi prijedlog za reviziju Vrhovnom sudu RH. Vrhovni sud RH Rješenjem od 18. prosinca 2018. odbacuje ju kao neosnovanu.

Ima li još toga? Ima, nažalost. Grad se ne slaže s Ministarstvom uprave

4.1. Već od samog početka, 2009. godine u vrijeme prvostupanjske presude Općinskog suda u Bujama, vodi se paralelno i upravna bitka. Grad Umag se ne slaže ni s načinom rada Državne uprave Istarske županije i njene službe za imovinsko-pravne poslove. Grad Umag traži od Ministarstva uprave da obavi upravni inspekcijski nadzor. Upravna inspekcija obavlja pregled spisa u Bujama i konačno slijedi minimalistička zadovoljština za Grad Umag. Inspekcija utvrđuje određene nedostatke u metodologiji rada Ureda u Bujama, ali beznačajnu povredu načina rada zbog koje Grad Umag ne trpi neku posebnu štetu.
4.2. Grad Umag se ne zadovoljava niti s inspekcijskim nalazom već traži mišljenje Ministarstva pravosuđa. Ministarstvo pravosuđa nakon više od tri godine, odbija zahtjev Grada Umaga i upućuje ga na pravni lijek, tužba Upravnom sudu u Rijeci. Nije poznato, da li je Grad Umag podnio tužbu Upravnom sudu u Rijeci. Nema dokaza.

Društvo stjerano u kut odlazi u stečaj

Saning zbog ne preuzimanja zemljišta od strane Grada Umaga, i zbog neizgrađene komunalne infrastrukture tj. prometnica, ne može ishoditi uporabnu dozvolu za dio izgrađenih stanova te ih ne može prodati. Obaveze po kreditima u eurima kod Hypo-Alpe-Adria banke dospijevaju, i zbog nemogućnosti povrata kreditnih sredstava, banka blokira račun Saninga. Društvo Saning uskoro odlazi u stečaj.

I Hypo banka prati situaciju nerazumnih parničenja te zaključuje da su joj ugroženi plasmani novčanih sredstava u Saningu. Banka blokira Saning, ali također, svoje potraživanje, cesijom prebacuje svojoj tvrtki H-abduco koja se inače bavi naplatom potraživanja banke prema svojim klijentima. Odvjetničke usluge za H-abduco obavlja odvjetnički tim Ostermann i partneri iz Zagreba.

Protivljenjem autoritetu sudbene vlasti Bassanese gomilao Gradu kamate

Ostermann i partneri kreću u akciju, nastoje stupiti u kontakt s Gradom Umagom i uspostavlja se neka komunikacija s Bassneseom. Dana 27. srpnja 2015. iz Ostermanna pišu Bassaneseu gdje ga podsjećaju na sve ranije izgubljene sporove na štetu Grada s posebnim naglaskom na razna sudska rješenja o ovrsi, skreću pozornost o iznimno nepovoljnoj poziciji u svim postupcima i nude razgovor s namjerom razrješenja cjelokupne situacije. Upozoravaju da svako ne postupanje po pravomoćnoj i ovršnoj presudi, osim što predstavlja protivljenje autoritetu sudbene vlasti s propisanim posljedicama, dovodi i do toga da se dug Grada Umaga konstantno povećava uslijed tijeka zateznih kamata.
Dana, 6. kolovoza 2015. gradonačelnik se očituje i odgovara odvjetničkom društvu Ostermann i partneri.

Baassanese i dalje sumnja u nezakonitost presuda

Gradonačelnik ih u odgovoru, nepopustljivo i tvrdoglavo podsjeća da je On pokrenuo reviziju protiv presude Visokog trgovačkog suda kao i druge žalbe koje su u toku, te je Bassanese uvjeren u nezakonitost cjelokupnog ranije provedenog neupravnog postupka predaje nekretnine u vlasništvo jedinici lokalne samouprave?! Tu gradonačelnik završava s odgovorom i izražava uvjerenje da će se dokazati i pokazati kroz sudske i druge postupke da H-abduco ne može ostvariti Saningovu naplatu prema trećem tj. Gradu Umagu.

Iz Ostermanna upućuju apel gradskim vijećnicima

U nemogućnosti daljnje komunikacije s Gradom, Ostermann i partneri se odlučuju, skoro godinu dana kasnije, stupiti u izravan kontakt i uputiti dokumentaciju o izgubljenim sporovima vijećnicima Grada Umaga putem elektronske pošte Grada. Sudeći prema svemu, stručne službe Grada su cenzurom onemogućile vijećnike da preko službenih lap-topova preuzmu dokumentaciju i upoznaju se s problemom i svih konačno izgubljenih sporova na štetu Grada.
Istovremeno,10. lipnja 2016. iz odvjetničkog društva Ostermann šalju poštom tri pisma s pripadajućom dokumentacijom, presudama sudova, na adresu Grada, vijećnicima: Slavenu Pajiću, Blažu Vidoviću i Veljku Ivančiću.
Nas trojicu vijećnika je ne malo iznenadila pošta pristigla iz Zagreba. Po prvi puta, imali smo izvornu priliku, iz te sudske dokumentacije vidjeti i shvatiti veličinu problema pred koji je gradonačelnik doveo Grad Umag. U pismu apeliraju na nas vijećnike da na sjednici Gradskog vijeća potaknemo raspravu o ovom pitanju i da poduzmemo radnje potrebne da se urazumi gradonačelnika i otkloni daljnja šteta koja godišnje stvara na ime zateznih kamata dodatni trošak proračunu od oko milijun kuna.

Insceniran scenarij na Gradskom vijeću?

Na prvoj narednoj sjednici Gradskog vijeća, na moj zahtjev kao vijećnika Veljka Ivančića tražio sam da se na dnevni red uvrsti informacija o trenutnoj situaciji s predmetom Saning, gdje navodimo pretpostavku da su i drugi vijećnici dobili poštu iz Ostremanna. Prijedlog se ne prihvaća, ali se po prihvaćanju dnevnog reda na stol vijećnicima daje dokumentacija poslana iz društva Ostermann. Naknadno na sjednici intervenira gradonačelnik te predlože za iduće gradsko vijeće jednu točku dnevnog reda po predmetu Saning.

Nakon sedam godina sporenja vijećnici se upoznaju s problemom

Na sjednici Gradskog vijeća održanoj 2. rujna 2016. pročelnica pravne službe Maja Galović je pojasnila aktivnosti u svezi preuzimanja zemljišnih čestica još iz 2007. i 2008. kada su gradonačelnici bili neki drugi, aludirajući da su to naslijeđeni problemi i nastali su prije mandata aktualnog gradonačelnika?! Bila je to, valjda, glavna okosnica da se opravdaju sudski sporovi započeti u vrijeme dolaska Bassanesea na vlast, sasvim irelevantna za sve kasnije njegove samosvojne postupke. Zaboravila je pri tom istaknuti da je Bassanese bio predsjednik gradskog vijeća od 2007. do 2009. godine, a Mauro Jurman, aktualni zamjenik gradonačelnika, bio je na toj funkciji od 2008. do 2009. u tehničkoj vlasti!

Saning je ponudio nagodbu od 8 milijuna kuna u 2016. godini

U ovoj kratkoj kronologiji i opisu događaja, nisu spomenute razne akcije i protuakcije aktera u pokušaju naplate novčanih sredstava s računa Grada Umaga.
No jedno je sigurno, svi subjekti koji su se pojavljivali sa zahtjevom za naplatu potraživanja, bili su vrlo zainteresirani upravo za mirni dogovor s Gradom Umagom, a Saning je čak i pisanim putem ponudio nagodbu na osam milijuna kuna, 23. rujna 2016. No kad nije išlo mirnim putem probalo se i prisilnim jer se računalo da Grad Umag ima sredstva za naplatu, no uvijek bi iz Općinskog suda Buje dopuštali odgodu naplate ili iz Grada nisu priznavali treću stranu kao stranku u sporu tj. Assets.
Kako se u Hrvatskoj kupuju netransparentno tražbine

Zanimljivo je ovdje detektirati još jedan hrvatski problem u sličnim transakcijama. Hypo banka je svoje potraživanje prema dužniku Saningu prenijela cesijom na svoju tvrtku H-abduco. H-abduco to potraživanje cesijom prenosi na Adriatic Assets, a ova tvrtka na Adria Commodities. Svi ti prijenosi možda nisu nikada plaćeni ili je uplaćen bizaran iznos na račun, pa su potraživanja cesijom bez vidljivo istaknute cijene financijske transakcije što nije sasvim slučajno! Zna li se za koliko su Adria Commodities i njezini prethodnici otkupili prava i tražbine Saninga prema Gradu? Piše li to u dokumentima vijećnicima?

Zašto sada gradonačelnik pristaje na nagodbu po višoj cijeni?
Možda se u cijeloj ovoj agoniji za jedno trgovačko društvo i na štetu građana Umaga tražio „najefikasniji“ način „privole“ Grada Umaga, odnosno njegovog gradonačelnika da se postigne Sporazum. Što je presudilo da Grad, tj. gradonačelnik baš sada, kad je nedavno rebalansom umanjivao proračun (!), pristaje na nagodbu i to po većem iznosu od Saningove ponude iz 2016. te odustajanju i od zahtjeva za reviziju pred Vrhovnim sudom, što je svojevremeno vijećnicima prezentirano s puno optimizma, odnosno tvrdnjom da će ishod revizije biti pozitivan za Grad. Dvojben je i način obrazloženja u svezi nagodbe, a koje će se dati usmeno na samoj sjednici i to pročelnik koji nije uopće upućen u cijelu problematiku. No, sada bi Sporazum, praktički, mogao biti potpisan i to nažalost, nakon višegodišnjih gradonačelnikovih nerazumnih postupaka, o čemu bi sada trebali odlučiti gradski vijećnici.

Usvajanjem sporazuma ostaje na snazi još jedan vrlo ozbiljan problem!

Od prvog dana kada je gradonačelnik odlučio sporiti se godinama sa Saningom u čvrstoj namjeri da dobije spor, najvažniji subjekt odlučivanja u Gradu Umagu, a to je Gradsko vijeće, nikada nije imalo na svom dnevnom redu točku o preuzimanju sedam zemljišnih čestica, ukupne površine 4219 m2 po cijeni od 1.521,50 kuna m2 i ukupnoj cijeni od 6.419.292,80.
Nikada Gradskom vijeću nije bilo predloženo, niti je isto donijelo formalnu odluku da se Grad nastavi sporiti s tvrtkom Saning, već je o tome samostalno odlučivao sam gradonačelnik. Financijske obveze i novčani iznosi daleko su prelazili iznose od milijun kuna za koje gradonačelnik može samostalno odlučivati u skladu s člankom 48,stavak 1,točka 5, Zakona o lokalnoj samoupravi.
Odluka predstavničkog tijela Grada nije nikad izglasana, a neka curenja informacija o gubitku sporova, stručne službe su često puta otklanjale obmanjivanjem vijećnika i davanjem lažnih ili poluistinitih podataka. S kojim ciljem?
Hoće li ga itko pozvati na odgovornost i podmirenje štete vlastitim novcima? Sumnjamo, jer i tako Bassaneseovi vijećnici neće razumjeti ništa od onoga što će govoriti u svoju korist da bi se opravdao.
Ne možemo se oteti dojmu da u ovom maratonskom sporenju dominiraju neiskrena želja za rješenjem problema od strane Bassanesea s elementima pakosti i namjere da se financijski ošteti protustrana. U procesnom pravu slično ponašanje definira se kao zloporaba procesnog prava koje ima posljedično veliku financijsku štetu tj. stečaj tvrtke Saning. (citat dr.sc. Milka Rakočević „Bona fides u parničnom postupku“ zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, 2018.)

Osim financijske štete proračunu, prouzročena šteta zajednici

Iz ove djelomične analize događaja i aktivnosti vidljivo je da se dogodila zloupotreba procesnog , a Grad Umag je tokom ovih 11 godina sporenja imao velike sudske i odvjetničke troškove. Neke procjene govore o 1,5 do 2 milijuna kuna troškova. Grad Umag je bio primoran, osim svojih pravnika zaposlenika angažirati i vanjske stručne suradnike i renomirane odvjetnike.
Velika je šteta počinjena i društvenoj zajednici u cjelini, Gradu, Županiji i Državi. Ne realizacijom izgradnje i prodaje 111 atraktivnih apartmana, izgubljeni su prihodi po osnovi poreza na nekretnine, poreza na kuće za odmor, poreza na dohodak od iznajmljivanja ležajeva, boravišne pristojbe, komunalne naknade i dr. Da se projekt realizirao, navedeni prihodi bi se godišnje prihodovali barem osam godina. Sve je to propalo, a Grad Umag snosi financijske posljedice, jer bi ukupna cijena ovog „obijesnog“ parničenja mogla potpisivanjem sporazuma biti duplo veća od početne cijene preuzimanja zemljišta.
„Država to sam ja“

I zaključno, ovaj jedinstveni primjer kada se jedna čelna osoba Grada postavlja iznad zakonodavstva RH, tj. pod svaku cijenu protivi sudskim presudama, dokazuje ono što su iz Sindikata državnih službenika i namještenika RH svojedobno u 2011. godini izjavili za Bassanesea u brojnim hrvatskim medijima jer nije bio kooperativan u kolektivnim pregovorima. Prozvali su ga Lujom XIV. A poznata je kraljeva uzrečica: “Država to sam ja“. La storia continua u Umagu.

Analizirao i napisao: Veljko Ivančić
Uredila: Sanja Bosnić