Novigrad:Finalno natjecanje u kategoriji 700 vina i promocija talijanskog vodiča Vinibuoni d'Italia
Dr. fra Luka Marković: Koju poruku nam šalje Veliki petak?
Objavljeno: 21.04.2025 u Objavljeno: 09:24
Nužnost borbe protiv utjecaja zla na ljudsko stvorenje
Liturgija Velikog petka nosi u sebi poruku kako je Jedan umro za sve, da je Isus svojom mukom i žrtvom iskupio svijet, a time ga ujedno i izmirio s Bogom, prenosi Fenix-magazin.
Nažalost, pod pojmom izmirenja s Bogom govore pojedini propovjednici kako je Isus na križu potisnuo zlo iz ljudskog života. Poznati njemački teolog Johann Baptist Metz upozorava slikovitim izražavanjem na to da zlo nije pobijeđeno, te da Isus još uvijek bolnim glasom opominje s križa na nužnost borbe protiv utjecaja zla na ljudsko stvorenje.
S obzirom na tolika destruktivna i bolna događanja u svijetu, može se reći da zlo još uvijek nije pobijeđeno. Naime, Isus je svojim primjerom, dobrovoljnim prihvaćanjem križa i muke, ukazao na put koji vodi do pobjede onoga zla koje sprječava čovjeka da se približi Bogu. Da je zlo u svijetu još uvijek prisutno upozoravaju toliki zločini nad nedužnim, pogotovo oni fašističke i komunističke diktature, za vrijeme čije je vladavine stradalo oko 150 milijuna ljudi.
O prisutnosti zla koje utječe na čovjeka govore i mnogobrojni današnji ratovi u svijetu. Isus je ukazao na to da se žrtvom za dobro može pobijediti zlo. Trijumf dobra nad zlom ne treba shvatiti kao završen čin, nego kao proces. Isus je dao primjer a na ljudima je, pogotovo onima koji se kite kršćanskim perjem, da slijede njegov primjer.
Postoje ljudi koji žele olakšati život drugima
Utoliko njegov primjer, spremnost prihvaćanja muke i križa za druge, ne treba shvatiti kao kraj patnje nedužnih, nego kao poziv svakom pojedincu da bude spreman suprotstaviti se zlu. Pored mnoštva ljudi obuzetih zlom, postoje i oni koji prihvaćaju križ u želji da olakšaju drugima život. Jedan od svijetlih primjera jest poljski svećenik Maximilian Kolbe, koji je u logoru Auschwitzu ponudio svoj život kako bi spasio jednog židovskog zatočenika.
Njegova ponuda nije prihvaćena. Židov je stradao, a Kolbe nedugo iza toga usmrćen otrovom. Mnogi kršćanski vjernici, širom svijeta, divit će se Isusovom spremnosti da uzme križ na svoja leđa i umre za sve. Nažalost, mnogi će poslije toga nastaviti po starom, zaboravljajući da ih Isusov primjer obavezuje na borbu protiv zla, pogotovo onoga koje dolazi od njih samih. Spomenuti teolog Metz se pita da li vjernik može nakon onoga što se dogodilo u Auschwitzu još uvijek moliti i vjerovati.
Isus je dao primjer
Zasigurno može, jer još uvijek postoje oni koji u Isusovom križu ne vide samo jedinstveni čin žrtve, nego i njima upućen poziv na požrtvovnost za druge. Suvremeno pitanje bi moglo glasiti: Može li se još uvijek vjerovati nakon odobravanja zla od strane pojedinih crkvenih ljudi u Rusiji? Ili nakon šutnje muslimanskog klera u odnosu na groznu vjersku diktaturu u Iranu? Može. Isus je dao primjer kako se čovjek u životu treba postaviti u odnosu na nepravdu.
Bog je dao čovjeku slobodnu volju i na njemu je da se odupre zlu. Svaki Božji zahvat u ljudsko djelovanje, bilo bi povezan s dokidanjem njegove slobode, ali i odgovornosti. A sloboda je ono što čovjeka čini odgovornim i zaslužnim. Utoliko se može reći da je oduševljenje Isusovim prihvaćanjem križa i muke opravdano. Pa ipak sve ne smije ostati samo na oduševljenju, nego i u nasljedovanju, djelotvornom životu koji potiskujući zlo otvara put k svijetu vladavine dobra. Veliki petak ne završava u jednom danu. On je samo primjer koji poziva na borbu za veću Božju prisutnost u svijetu.
U tom kontekstu se može reći kako se divljenje Isusu ne može svesti samo na jedan dan u godini. Veliki petak jest, i treba biti kontinuirano upozorenje da je čovjek stvoren za dobro, da je dužan učiniti sve kako svijetom ne bi ovladalo zlo tame. Nažalost, s obzirom na događanja u svijetu, moglo bi se reći s Metzom da Isus još uvijek vrišti s križa zbog tolikih nepravdi koje se događaju u svijetu. Njegov vrisak treba shvatiti kao poziv na obraćenje, i to ne ono koje karakterizira mnoštvo riječi, nego čisto srce.
Izvor: Fenix-magazin
.jpg)
.jpg. am jazz večeri.jpg)
