BLAGDANSKA DEPRESIJA Tamna strana božićnog blještavila: Zašto blagdani mnogima donose osjećaj boli i tuge?

Izdvojeno :

Objavljeno: 13.12.2022 u Objavljeno: 09:44

Foto:DD

Fantazije otupljuju osjećaj realnosti

Osjećaj sreće ima manje veze s onim što nam se događa, a puno više s onim što osjećamo i mislimo. Iz toga proizlazi da ni novac, ni veliki utjecaj ne čine ljudima sretnima piđe
mr. spec. Žana Pavlović, prof. psihologije za Dalamaciju danas

Bliže nam se blagdani u kojima jedni imaju sve što ih usrećuje a drugima upravo ti dani predstavljaju bolan podsjetnik na ono što im nedostaje ili na one koji im nedostaju, a s kojima bi željeli podijeliti sretne trenutke. Jedni se s veseljem počinju pripremati za blagdanske dane, dok drugi pronalaze načine kako ih zaobići.

I tako, svake godine sve ranije, očekuju nas okićeni božićni ukrasi i blještavilo lampica. U korak s njima reklame s TV i radija uvode nas u „jingle bells“ raspoloženje. Najčešće se propagiraju osjećaji veselja, blage euforije i blagostanja u toplom ugodnom domu, u zajedništvu, uzajamnoj pažnji, u obitelji za punim stolom i poklonima ispod bora i uzajamnoj pažnji.
Osjećaji nedostajanja, usamljenosti, neispunjenosti i siromaštva
A što ako to zapravo nije tako?

Osjećaj veselja, blage euforije i tako željenog blagostanja na neki način su nametnuti. Veliki izvor stresa i osjećaj tuge, tjeskobe i anksioznosti mogu doživjeti oni koji nemaju s kim podijeliti blagdansko vrijeme koje im tada izgleda još duže, hladnije i bez osobitog smisla. Istovremeno se produbljuju osjećaji nedostajanja, usamljenosti, neispunjenosti i siromaštva. Suvremeni život karakterizira nedostatak vremena, zanemarivanje odnosa s drugima i degradaciju općih ljudskih vrijednosti. Često prepoznajemo ljude s TV ekrana, ali ne i prvog susjeda. Osim ako vam prvi susjed nije poznato lice s TV. Možemo reći da predstojeći dani, a posebice dani nakon blagdana su vrlo osjetljivi dani u kojima se isprepliću različita očekivanja i osjećaji, budi nada, ali javljaju i osjećaji tuge i boli.

Blagdanska depresija
Često se spominje „blagdanska depresija“ o kojoj ne možemo govoriti kao o poremećaju već osjećaju tuge, žalosti, tjeskobe koji se često javlja upravo zbog nametanja naglašene slike o slavljeničkom raspoloženju, obiteljskom okruženju i blagostanju koji sve veći broj osoba zbog modernog, izoliranog ili siromašnog načina života ne može ispuniti. Suvremeni način života uvjetovan je stalnim natjecanjem s obavezama, nesigurnošću i dugim radnim danom. U vrijeme blagdana neki mogu odvojiti za sebe tjedan ili dva odmora. Kod većine je to nekoliko gusto isplaniranih slobodnih dana u koje treba staviti sve: vrijeme za završavanje nedovršenih poslova, susrete s prijateljima, aktivni i pasivni odmor, obiteljsku tradiciju, kupovinu poklona, kratka putovanja… Prevelika očekivanja od blagdana koji „nisu kao svaki obični dan“, potreba da se doživi i organizira “savršen ručak“ ili druženje, da sve bude na svom mjestu i nekako „posebno uživa“, predstavljaju jednu od zamki koja nas može uvesti u veliki stres i blagdansku depresiju bas zato sto nam ove primamljive fantazije otupljuju osjećaj realnosti.
Neke obitelji koje žive u lošim odnosima u takvim situacijama dodatno produbljuju lažnu sliku zajedništva i emocionalnu udaljenost. Upravo to za njih predstavlja izvor tjeskobe, nezadovoljstva, frustriranosti ili neispunjenosti.
Unutarnje i emocionalne vrijednosti
Osjećaj sreće ima manje veze s onim što nam se događa, a puno više s onim što osjećamo i mislimo. Iz toga proizlazi da ni novac, ni veliki utjecaj ne čine ljudima sretnima, nego njihov stav i pogled na život. Sreća je stvar doživljaja, u prvom redu sebe i svoje okoline. Samo onda kada ste zadovoljni sobom, možete biti sretni i zadovoljni s ljudima oko sebe. Stoga nikada pred sebe ne postavljajte prevelika očekivanja i ciljeve - sami sa sobom raščistite što zapravo želite u životu i što bi vas učinilo sretnim. Premda se u vrijeme božićnih i novogodišnjih blagdana mnogi orijentiraju na vanjsko, važno se podsjetiti na unutarnje i emocionalne vrijednosti. Kao i kod ostalih dana koji se nešto obilježavaju – neka i ovi dani budu podsjetnik da ono što je važno treba njegovati tijekom cijele godine. Ne zaboravite da baš svaki dan možete ispuniti malim, sretnim događanjima, bilo da je to kava s prijateljem, čitanje knjige, šetnja sa psom, gledanje omiljene serije ili spremanje ukusnog jela, da neki drugi vikend možete okupiti obitelj ili pokloniti nekom nešto. Premda to često ponavljamo, u utrci svakodnevnog života i zaboravimo – vrijeme našeg života događa se svaki dan, ne samo tijekom blagdana.
Tijekom cijele godine ali i ovih dana osobito, uključite se u neku od humanitarnih akcija, pomozite nekom bez nekog osobitog razloga, ugodite sebi, nazovite nekog koga odavno niste čuli, oprostite nekom, skuhajte nešto za beskućnike, recite nekom nešto lijepo….Svi ti „mali“ trenuci mogu vas ispuniti radošću i unutarnjim zadovoljstvom koje nam treba svakodnevno, ne samo tih dana u godini. Ako me razumijete.
Čitamo se.

Izvor:Dalamacija danas

Ostale vijesti iz kategorije