Novigrad:Finalno natjecanje u kategoriji 700 vina i promocija talijanskog vodiča Vinibuoni d'Italia
Astronomski rast plaća u javnom sektoru Hrvatske, daleko najveći u EU
Uvjerljivo vodeći!
HRVATSKA ima najveći rast plaća u EU, ali je to isključivo zbog rasta u javnome sektoru. Rast plaća u privatnom sektoru Hrvatske nije najveći u EU, ali je zato rast plaća u javnom sektoru uvjerljivo najveći. I više je nego dvostruko veći od rasta plaća u privatnom sektoru, istržili su i piše index.hr.
Rezultat je to predizborne odluke vlade premijera Andreja Plenkovića da drastično poveća plaće u javnom sektoru, na uvjeravanje sindikalnih čelnika koji su tvrdili da je cijeli javni sektor potplaćen i da se zbog toga gube zaposlenici, koji odlaze u privatni sektor.
Hrvatska ima najveći rast plaća u EU
Plaće u Hrvatskoj snažno rastu već nekoliko godina, za razliku od perioda 2009.-2015. kada su stagnirale, pa čak i realno padale (kada se uračuna inflacija). Prema najnovijim podacima Eurostata, statističke agencije EU, Hrvatska je u travnju, svibnju i lipnju ove godine imala rast plaća od 17.6 posto u odnosu na isto razdoblje 2023.
To je daleko više od prosjeka EU (5.1 posto) i eurozone (4.5 posto). Iza Hrvatske su Bugarska (15.4 posto), Rumunjska (15 posto), Mađarska (13.2 posto) i Poljska (13 posto). Najmanji rast je imao Island (1.3 posto), zatim Belgija (2.5 posto), Finska (2.9 posto) i Švedska (3.3 posto).
Radi se o nominalnom rastu, koji ne uzima u obzir rast cijena. Kada bi se uračunala službena stopa inflacije, da se dobije realni rast plaća, promijenile bi se razlike među državama, ali bi Hrvatska ostala na prvome mjestu. Razlog tomu je što Bugarska, Rumunjska, Mađarska i Poljska imaju veću stopu inflacije, tj. cijene im više rastu.
Hrvatska nije prva po rastu plaća u privatnom sektoru, nego javnom
Ukupni rast plaća je dobar indikator stanja u nekoj državi, ali ni izbliza dovoljno detaljan. Postoje velike razlike između različitih sektora, između decilnih skupina te između prosjeka i medijana. Jedna od glavnih razlika je pitanje radi li se o plaćama u poslovnoj ekonomiji, tj. privatnom sektoru, ili ne-poslovnoj ekonomiji, tj. javnom sektoru.
Kada se plaće podijele na dva glavna sektora gospodarstva, jasno je da Hrvatsku ne prvo mjesto EU po rastu plaća gura javni sektor. Na godišnjoj razini je u javnom sektoru Hrvatske rast plaća iznosio čak 29 posto. To je uvjerljivo najveći rast među državama EU, s prosjekom od 5.3 posto.
Najbliže Hrvatskoj je bio rast plaća u javnim sektorima Bugarske (22.9 posto) i Poljske (20.2 posto). Jasno je, javni sektor u Hrvatskoj je imao najveći rast među sektorima svih država EU, a Hrvatska ima i najveću razliku između rasta plaća u privatnom i javnom sektoru.
Plaće su u privatnom sektoru Hrvatske rasle 12.1 posto na godišnjoj razini, što je za 16.9 postotnih bodova manje nego u javnom sektoru. za razliku od rasta u javnome, gdje je Hrvatska uvjerljivo prva, rast plaća u privatnome je manji nego u Rumunjskoj, Bugarskoj i Mađarskoj.
Manje razvijene države češće povećavaju plaće u javnom sektoru nego u privatnom
Razlika u rastu plaća između privatnog i javnog sektora je tema još od najave povećanja plaća u ožujku ove godine. Izračuni su se radili na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku o rastu plaća u pojedinim djelatnostima. Eurostatovi podaci su samo grupirali djelatnosti privatnog sektora u skupinu "Poslovna ekonomija", a djelatnosti javnog sektora u skupinu "Ne-poslovna ekonomija".
Zaključak je sličan dosadašnjim analizama, a to je da su plaće u javnom sektoru Hrvatske otprilike rasle dvostruko više nego plaće u privatnom. Dapače, ranije procjene su podcijenile razliku jer je prema podacima Eurostata rast plaća u javnom sektoru Hrvatske više nego dvostruko veći od rasta plaća u privatnom.
Hrvatska nije jedina članica EU u kojoj su plaće u javnom sektoru rasle više, ali nigdje razlika nije toliko velika. Kada se usporede države po razvijenosti, čini se da manje razvijene (Hrvatska, Mađarska, Rumunjska, Bugarska...) imaju veću sklonost dati javnom sektoru veći rast plaća nego što je u privatnom sektoru, dok je u razvijenijim državama to rjeđe slučaj ili je bar razlika između dva sektora puno manja.
U normalnim državama zaposleni u privatnom sektoru imaju veće plaće od zaposlenih u javnom sektoru
Dinamika u rastu plaća između privatnog i javnog sektora je indikativna jer pokazuje odnos vlasti, politike i društva prema dva tipa zaposlenosti, u privatnom sektoru s jedne strane i javnom sektoru s druge.
Radnici u privatnom sektoru su jedini koji neto pune proračun. To znači da samo oni više uplate u državni proračun nego što iz njega dobiju. PDV, trošarine, doprinosi i drugi porezi efektivno smanjuju iznos koji poslodavac izdvaja za radnika. Bruto plaće su trošak poslodavca po zaposlenome, a tek nakon plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, mirovinskog doprinosa i poreza na dohodak radnik dobije "stvarnu" plaću, u neto iznosu.
Ali to nije kraj jer se ta neto plaća realno smanjuje prilikom svake kupnje zbog poreza na dodanu vrijednost (PDV), trošarina i drugih davanja državi. S obzirom na sve oblike poreza, jasno je da radnik dobije manje od pola iznosa koji je za njega "potrošio" poslodavac.
Izvor: Index.hr
