Nakon brutalnog incidenta na plaži Kempinski, oglasili se vlasnici susjednih parcela
Analiza: Odakle dolaze strani kupci nekretnina u Hrvatskoj? Slovenci i dalje u vrhu.
Objavljeno: 07.11.2026 u Objavljeno: 10:37
Od BiH i Poljske do Rusije i Švedske: Slika se u zadnjih 10 godina promijenila
Brojne nekretnine u Hrvatskoj danas kupuju i stranci, no njihova se struktura u posljednjih 10-ak godina poprilično promijenila. Kupci iz Bosne i Hercegovine prošle su godine u Hrvatskoj kupili 464 nekretnine, osam puta više nego 2016., a oni iz Poljske njih 391, gotovo sedam puta više.
U istom razdoblju, kupci iz Rusije, Švedske i Ujedinjenog Kraljevstva postali su upola ili više rjeđi, pokazuje nova analiza podataka. Posljednji kompletni podaci Porezne uprave, za čitavu 2025. godinu, govore da su stranci u 2025. kupili 9.159 nekretnina, otprilike 7,8 posto svih evidentiranih kupoprodaja.
Slovenci i dalje u vrhu, velike promjene u odnosu na 2016.
Najviše kupaca i ranije je dolazilo iz Slovenije, a to se nije promijenilo; ta je zemlja ostala na vrhu s 2.576 kupoprodaja, što je više od četvrtine svih stranih kupnji.
Nakon njih slijede kupci iz Njemačke (1.962 kupnje) i Austrije (875), a zatim slijedi skupina od pet zemalja koje se kreću između 380 i 470 kupnji. To su Bosna i Hercegovina, Češka, Mađarska, Poljska i Slovačka, zemlje koje su u pravilu doživjele dramatične promjene u frekvenciji kupovina u odnosu na ranija razdoblja.
Primjerice, u odnosu na spomenutu 2016., najbrže su rasli kupci iz srednje i istočne Europe te susjedstva. Kupaca iz Srbije tako je šest puta više nego prije 10 godina, a iz Ukrajine 6,4 puta više. Kupci iz Švicarske, kojih je 2016. bilo evidentirano tek 14, lani su kupili 97 nekretnina.
Česi i Mađari pritom kupuju dvostruko više nego prije 10 godina, a i Amerikanaca je 3,5 puta više, premda oni bilježe znatno manje brojke.
S druge strane, nekoć brojni kupci bilježe značajne padove u kupovinama. Stjecatelja iz Rusije tako je u toj kategoriji 78 posto manje u odnosu na 2016., Šveđana 62 posto manje, a onih iz Ujedinjenog Kraljevstva 53 posto. Također, kupci iz Italije, koji su prije 10 godina bili četvrti po broju kupnji iz inozemstva, danas su za 29 posto manje aktivni na tržištu.
Premda službenih podataka o tome nema, procjena HGK-a iz 2025. govori da oko 90% stranih kupaca kupuje u pet obalnih županija, što je i očekivano, a ukupni broj stranih kupnji ipak pada u odnosu na vrhunac koji je dosegnut 2022. godine.
Tada je stranih kupnji bilo 13.344, što je činilo gotovo desetinu svih kupoprodaja, a taj je broj otad pao za 31 posto; udio stranaca u kupnji nekretnina u Hrvatskoj tako se vratio na razinu iz 2021., kada je također iznosio oko osam posto.
Stranci sve češće obavljaju kupnje na daljinu
Ipak, broj kupnji stranaca još je uvijek dosta veći nego spomenute 2016., i to za 59 posto. Hrvatska je u međuvremenu postala atraktivnija opcija za strane kupce, kojima je danas znatno jednostavnije pronaći, a onda i priskrbiti, nekretninu u Hrvatskoj.
To je vidljivo i kroz rad agencija, kako objašnjavaju s platforme EstateIQ, koja služi za upravljanje nekretninama i njihovom prodajom.
“Strani kupac danas prvi put razgleda nekretninu na mobitelu, iz Varšave ili Ljubljane, i na temelju oglasa odlučuje hoće li uopće sjesti u auto”, objašnjavaju iz EstateIQ-a. “Zato oglas mora odgovoriti na pitanja prije nego što ih kupac postavi: tlocrt, stvarna kvadratura, energetski razred, troškovi održavanja, i to na njegovom jeziku. Prvi obilazak sve češće ide video pozivom, a na mjesto kupac dolazi tek kad je praktički odlučio. Na kraju presuđuje dokumentacija. Agencija koja na početku pošalje uredan izvadak iz zemljišne knjige i jasno objasni postupak kupnje dobiva povjerenje kupca koji je možda nikad neće vidjeti uživo.”
Prema dostupnim podacima, među kupcima koji su u deset godina najviše porasli dio dolazi iz susjedstva, ali sve je više i onih iz nešto udaljenijih država, poput Poljske, Ukrajine, Švicarske ili SAD-a, za koje je svaki dolazak u Hrvatsku planirano putovanje, no ono se ponekad ne mora ni dogoditi do posljednjeg trenutka. Kao što je vidljivo na primjeru, u takvom tržištu oglas i dokumentacija često su i presudni dio prodaje.
Analizirao :Andrija Golub
Analiza: Odakle dolaze strani kupci nekretnina u Hrvatskoj? Slika se u zadnjih 10 godina promijenila
Inbox
|
|
|||
|
||||
Od BiH i Poljske do Rusije i Švedske: kako se u 10 godina promijenila karta stranih kupaca nekretnina u Hrvatskoj
Brojne nekretnine u Hrvatskoj danas kupuju i stranci, no njihova se struktura u posljednjih 10-ak godina poprilično promijenila. Kupci iz Bosne i Hercegovine prošle su godine u Hrvatskoj kupili 464 nekretnine, osam puta više nego 2016., a oni iz Poljske njih 391, gotovo sedam puta više.
U istom razdoblju, kupci iz Rusije, Švedske i Ujedinjenog Kraljevstva postali su upola ili više rjeđi, pokazuje nova analiza podataka. Posljednji kompletni podaci Porezne uprave, za čitavu 2025. godinu, govore da su stranci u 2025. kupili 9.159 nekretnina, otprilike 7,8 posto svih evidentiranih kupoprodaja.
Slovenci i dalje u vrhu, velike promjene u odnosu na 2016.
Najviše kupaca i ranije je dolazilo iz Slovenije, a to se nije promijenilo; ta je zemlja ostala na vrhu s 2.576 kupoprodaja, što je više od četvrtine svih stranih kupnji.
Nakon njih slijede kupci iz Njemačke (1.962 kupnje) i Austrije (875), a zatim slijedi skupina od pet zemalja koje se kreću između 380 i 470 kupnji. To su Bosna i Hercegovina, Češka, Mađarska, Poljska i Slovačka, zemlje koje su u pravilu doživjele dramatične promjene u frekvenciji kupovina u odnosu na ranija razdoblja.
Primjerice, u odnosu na spomenutu 2016., najbrže su rasli kupci iz srednje i istočne Europe te susjedstva. Kupaca iz Srbije tako je šest puta više nego prije 10 godina, a iz Ukrajine 6,4 puta više. Kupci iz Švicarske, kojih je 2016. bilo evidentirano tek 14, lani su kupili 97 nekretnina.
Česi i Mađari pritom kupuju dvostruko više nego prije 10 godina, a i Amerikanaca je 3,5 puta više, premda oni bilježe znatno manje brojke.
S druge strane, nekoć brojni kupci bilježe značajne padove u kupovinama. Stjecatelja iz Rusije tako je u toj kategoriji 78 posto manje u odnosu na 2016., Šveđana 62 posto manje, a onih iz Ujedinjenog Kraljevstva 53 posto. Također, kupci iz Italije, koji su prije 10 godina bili četvrti po broju kupnji iz inozemstva, danas su za 29 posto manje aktivni na tržištu.
Premda službenih podataka o tome nema, procjena HGK-a iz 2025. govori da oko 90% stranih kupaca kupuje u pet obalnih županija, što je i očekivano, a ukupni broj stranih kupnji ipak pada u odnosu na vrhunac koji je dosegnut 2022. godine.
Tada je stranih kupnji bilo 13.344, što je činilo gotovo desetinu svih kupoprodaja, a taj je broj otad pao za 31 posto; udio stranaca u kupnji nekretnina u Hrvatskoj tako se vratio na razinu iz 2021., kada je također iznosio oko osam posto.
Stranci sve češće obavljaju kupnje na daljinu
Ipak, broj kupnji stranaca još je uvijek dosta veći nego spomenute 2016., i to za 59 posto. Hrvatska je u međuvremenu postala atraktivnija opcija za strane kupce, kojima je danas znatno jednostavnije pronaći, a onda i priskrbiti, nekretninu u Hrvatskoj.
To je vidljivo i kroz rad agencija, kako objašnjavaju s platforme EstateIQ, koja služi za upravljanje nekretninama i njihovom prodajom.
“Strani kupac danas prvi put razgleda nekretninu na mobitelu, iz Varšave ili Ljubljane, i na temelju oglasa odlučuje hoće li uopće sjesti u auto”, objašnjavaju iz EstateIQ-a. “Zato oglas mora odgovoriti na pitanja prije nego što ih kupac postavi: tlocrt, stvarna kvadratura, energetski razred, troškovi održavanja, i to na njegovom jeziku. Prvi obilazak sve češće ide video pozivom, a na mjesto kupac dolazi tek kad je praktički odlučio. Na kraju presuđuje dokumentacija. Agencija koja na početku pošalje uredan izvadak iz zemljišne knjige i jasno objasni postupak kupnje dobiva povjerenje kupca koji je možda nikad neće vidjeti uživo.”
Prema dostupnim podacima, među kupcima koji su u deset godina najviše porasli dio dolazi iz susjedstva, ali sve je više i onih iz nešto udaljenijih država, poput Poljske, Ukrajine, Švicarske ili SAD-a, za koje je svaki dolazak u Hrvatsku planirano putovanje, no ono se ponekad ne mora ni dogoditi do posljednjeg trenutka. Kao što je vidljivo na primjeru, u takvom tržištu oglas i dokumentacija često su i presudni dio prodaje.
.jpg%2C%20bron%C4%8Dano%20posu%C4%91e.jpg?1769536883240)
.jpg?1770914971725)
.jpg?1773577099491)
.jpg)
.jpg, nekretnine prodaja.jpg)
