Novigrad:Finalno natjecanje u kategoriji 700 vina i promocija talijanskog vodiča Vinibuoni d'Italia
15. međunarodni festival vizualnih umjetnosti – Arterija spojio umjetnike koji baštine vinsku kulturu
Slika vinskih podruma i istarskih vina u finalnoj večeri Arterije
Novigrad – Ovogodišnji međunarodni festival, 15. po redu, vizualnih umjetnosti- Arterija bio je posvećen vinu i svemu što je vezano uz grožđe, vinogradarstvo, proizvodnju vina, umjetničko stvaralaštvo inspirirano zavodničkim darovima Boga Dioniza. U razdoblju od 21. do 28. rujna, tekla je novigradskom arterijom umjetnost koja slavi ljepotu i baštini vinsku kulturu.
-Naprosto je nezamislivo koliko je svestranih umjetnika pronašlo za svoje izražavanje/oblikovanje nadahnuće u lozama, grožđu, vinu, samoj enologiji. Bilo likovnoj, glazbenoj, gastro, dekorativnoj i uporabnoj od kojih je osobito zastupljena izrada etiketa za čuvena vina, izjavila je ravnateljica muzeja Lapidarium Jerica Ziherl otkrivši kako je ,i zašto, za ovogodišnji festival odabrana upravo ova tema.
-A sam tematski motiv za plakate i promotivne materijale preuzeli smo s kamenog ulomka iz muzejske zbirke Lapidarij, datiran u 4. – 5. stoljeće. Na prednjoj strani nalazi se prikaz loze s grozdovima, što u kršćanskoj ikonografiji simbolizira ulogu vina u Evanđelju (Ivan, 15:1-6). Spomenimo i prepoznatljiv vinogradski krajobraz Istre, nastao mukotrpnim ljudskim radom, osjećajem za prostor i njegovo oblikovanje u skladu s prirodom koja ga okružuje, dodala je Ziherl, pojasnivši potom i sam naziv festivala divino.
Igra riječi
-Zapravo smo se poigrali riječima engleskog izraza za božanstveno (divine) i hrvatske za vino, a u svojoj višeslojnosti priziva i Danteovu Božanstvenu komediju ili američku kultnu figuru drag scene Divine, no ostajemo u okvirima lokalnog miljea i vina, kao ploda vinove loze i jedne od najstarijih istarskih poljoprivrednih kultura, a za cilj festivala zadali smo se dobiti odgovore: Kako se ovaj sveobuhvatan kulturni kapital može podijeliti sa suvremenim umjetnicima i njihovim raznolikim praksama?? Mogu li se putem umjetničkih projekata sačuvati prirodna staništa? Ili, jednostavno, istražimo oblikovna rješenja koja slave ljepotu i baštinu vinske kulture, pojasnila je smislenost i cilj ovogodišnjeg festivala vizualnih umjetnosti, koji je ove godine sublimirao u sebi sva osjetila.
Program za sva osjetila
Tijekom tjedna, od subote do subote, svakodnevno su se interaktivno prezentirali umjetnici svojim zanimljivim izvedbama tj. programskim ostvarenjima. Pa se mogla kušati domaća rakija, doznati više o travarici kao narodnom lijeku na Balkanu, uključiti aktivno u kulinarske instalacije, prošetati na piknik do doline rijeke Mirne, degustirati Barena koktela, uživati u performansima, razgovorima o prehrani a za ljubitelje jazza priređen je concert Dark Jazz.
Festival je u subotu programski zatvoren u muzeju, Divino izložbom umjetnika iz Rezidencije te prezentacijom nastanka vinskih etiketa.
Dijalektalni vodvilj
Kako su nastajale etikete za butelje vina raznih sorti vinarije GHIRA, višestruko nagrađivanog novigradskog vinara Damira Mihelića, upoznao je posjetitelje muzeja sam vinar te autorica – konceptualna umjetnica Dragana Sapanjoš.
U vrlo ležernom i spontanom talk showu, vođenom u istro-venetskom dijalektu, bruto de dir, ma onom simpatičnom „baštardinskom“. Dijalog je dobio puninu kao u neprimjetnoj svakodnevnoj govornoj uporabi; “…Quando che manca qualche parola italiana, alora butemo neka riječ hrvatska. Perche' questo xe po domaće…“
Odležala poput vina i osmislila etikete
S obzirom da Draganu, kako je uvodno rekla, spomen na riječ vino uvijek asocira na zvuk (inače se veli da je vino jedino piće koje ima zvuk, op.a.) uvertira u dijalog među dvoje umjetnika, i to na više razina, bila je melodija jezika vina. Svojevrsna glazbena kulisa obojana notama mirisnih kapljica crnih i bijelih vina, razigranih mjehurića svježih malvazija, kuckanja staklenih čaša, mikro eksplozije vadičepova, prštavih šumova pjenušaca… U sinesteziji zvukova, mirisa, okusa i boja vođen je i razgovor koji je po svojoj dijaloškoj formi na trenutke podsjećao na kakav istarski vodvilj iz godišnjeg zbornika Franine i Jurine, uvlačeći posjetitelje u dubinu priče i budeći rastuću znatiželju i iščekivanje što slijedi dalje. Kroz razgovor, prepun duhovitih dosjetki kojima se vrludalo do užitka o nastanku Dragninih neobičnih etiketa, publika je doznala da su Dragana i Damir dobri prijatelji iz djetinjstva kojima se putovi razilaze u srednjoškolskim danima. Dragana se u međuvremenu realizirala kao međunarodno priznata (prepoznata) konceptualna umjetnica, a Damir kao vrhunski umjetnik u enologiji. Vina GHIRA su ih negdje pred početak korona pandemije opet životno povezala, spajanjem vlastitih umjetničkih pravaca u istoj vremenskoj točki, u svom Novigradu. Dragana apsolutna nepoznavateljica strukture grožđa i procesa vinske proizvodnje, kao da se mentalno resetirala, i „odležala“ poput vina, zaronila je duboko u zlatni bunar GHIRE, pa su je stvaralačke misli nagnale metaforički osmišljavati pojedine etikete Damirovih čuvenih vina, dajući u njezinom finalnom slikovnom proizvodu lokalnoj proizvodnji globalno značenje.
Kroz etikete je sažela i prenijela neodvojivu povezanost, filozofiju i uzvišenu ljubav, međuovisnost vinara, vinograda i procesa dobivenih vina. I naposljetku, onog najboljeg što je iz soka bobica grožđa mukotrpnim radom Damir od vina dobio. Do sada je Dragana autorica sedam originalnih etiketa/simboličnih naziva vina GHIRA: Riquertz, Manera, Tempešta, Kalamita, Tortura, Ščuća i Madura.
Spoj nespojivog
Kako se na efektan način oprostiti od još jednog izdanja Arterije i izvan matrice općih mjesta i konfiguriranih ambijentalnih slika vinskih podruma i istarskih vina, uspješno je istodobno, nemonotono preneseno enoljubcima, umjetnicima i vinarima upravo u finalnoj večeri galerijskog prostora muzeja.
„Far spojiti nespojivo, bio je il fioko dell' arte divino“ zaključili su Dragana i Damir opraštajući se od publike, prije nazdravljanja s Damirovim individualiziranim vinima.
Sudionici ovogodišnjeg festivala bili su: Barena Bianca, Tomislav Brajnović, Đanino Božić, SelinDavasse, Rui Miguel Leitão Ferreira, Sara Graorac, Hanakam&Schuller, Nuša Hauser, KID KIBLA, William Mackrell, Davor Sanvincenti, AgneseSanvito i Dragana Sapanjoš (s Damirom Mihelićem).
Program je omogućen financijskom potporom Grada Novigrada - Cittanove Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Istarske županije - Upravnog odjela za kulturu i zavičajnost / Regione istriana – Assessorato alla cultura e territorialità, Turističke zajednice Grada Novigrada – Cittanove, i Austrijskog kulturnog foruma.
Piše: Sanja Bosnić
.jpg)
.jpg)